WASHINGTON/BOSTON
Bivši američki predsjednik Bill Clinton optužio je u ponedjeljak na demokratskoj konvenciji predsjednika Georgea W. Busha da dijeli svijet i Ameriku te pozvao birače da na predstojećim izborima Johna Kerryja pošalju u Bijelu kuću. Završavajući prvu večer četverodnevnog kongresa američkih demokrata u Bostonu, Clinton je ocrtao što za njega predstavlja razliku između njegove demokratske stranke i Bushovih republikanca. "Oni trebaju podijeljenu Ameriku, ali mi ne trebamo", govorio je Clinton često prekidan pljeskom okupljenih izaslanika. "Mi demokrati želimo graditi svijet i Ameriku zajedničkih odgovornosti i zajedničkih mogućnosti...Republikanci u Washingtonu vjeruju da Ameriku trebaju voditi njihovi ljudi". Clinton je hvalio Kerryja kao "dobrog čovjeka, sjajnog senatora i vođu s vizijom" i proglasivši sebe vojnikom u njegovoj vojsci pozvao Amerikance da stanu iza njega i izaberu demokratskog kandidata za narednog američkog predsjednika.
WASHINGTON/BOSTON
Bivši američki potpredsjednik Al Gore koji je kao predsjednički kandidat Demokratske stranke izgubio sporne izbore 2000., osudio je u ponedjeljak predsjednika Busha zbog loše gospodarske politike i Iraka, a glasače svoje stranke, od kojih mnogi vjeruju da su prošle izbore nepravedno izgubili, pozvao u borbu za Bijelu kuću. Gore, jedan od glavnih govornika prvoga dana kongresa Demokratske stranke, napao je Busha kao predsjednika koji je stvorio najveći proračunski manjak u američkoj povijesti, slabo vodio operaciju u Iraku i ugrozio građanske slobode u borbi protiv terorizma. "Zar nam ne bi bilo bolje s novim predsjednikom koji nije spalio mostove prema našim saveznicima i koji može u svijetu obnoviti poštovanje prema Americi?", upitao je Gore tisuće delegata okupljenih u Bostonu na četverodnevnom kongresu. Podsjećajući demokrate na razočaranje i gnjev zbog rezultata izbora 2000. Gore ih je pozvao da se usredotoče na dovođenje demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja i njegova potpredsjedničkog kandidata Johna Edwardsa u Bijelu kuću na izborima 2. studenoga.
PRIŠTINA
Mirovna misija KFOR-a i UN-a na Kosovu (UNMIK) negirali su tvrdnje američke organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) da nisu uspjeli zašititi manjine tijekom ožujskih nereda na Kosovu. NATO-ova misija na Kosovu KFOR i UN-ova međunarodna policija pokazali su katastrofalan neuspjeh u zaštiti manjina tijekom ožujskih nereda na Kosovu, objavila je u utorak američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). Organizacija u svom izvješću "Neuspjeh u zaštiti: nasilje protiv manjina na Kosovu, ožujak 2004." dokumentira napade protiv Srba, Roma, Aškalija i drugih manjina 17.-18. ožujka na Kosovu i navodi da je tada došlo do gotovo potpunog sloma sigurnosnih kosovskih institucija, KFOR-a, civilne policije UN-ove misije (UNMIK) i lokalne kosovske policije. Voditelj Ureda za Informiranje KFOR-a Horst Piper izjavio je novinarima da KFOR takve ocjenjuje netočnima. "Mi smo tada očvali mir i čuvamo ga sada", izjavio je on. UNIMK je također priopćio da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći u zaštiti manjinskih zajednica.
NEW YORK
Očekuje se da će Sjedinjene Države tijekom tjedna zatražiti glasovanje Vijeća sigurnosti o sudanskoj regiji Darfuru, unatoč protivljenju Kine, Pakistana i drugih članica da se Karthoumu zaprijeti sankcijama, objavili su diplomati u ponedjeljak. "Mislim da bi se do četvrtka moglo glasovati o prilično neusuglašenom tekstu", izjavio je britanski veleposlanik pri UN-u Emyr Jones Parry. U nacrtu američke rezolucije ići će se na uvođenje embarga na uvoz oružja paravojnoj miliciji i pobunjenicima u Darfuru na zapadu Sudana, gdje se vladine snage i arapska milicija od prošle godine bore s pobunjenicima. Predviđeno je i uvođenje sankcija Sudanu, ako Kartum ne zaštiti seljane od arapske milicije poznate kao Janjaweed, osumnjičene za ubojstva, silovanja i palež. Dosad je najmanje 30.000 civila poginulo, milijun ih je protjerano, a dva milijuna trebaju pomoć u hrani.
SEUL
Skupina od 200 sjevernokrejskih izbjeglica stigla je u utorak u Južnu Koreju što je dosad najveća skupina prebjega sa sjevera na jug, javljaju mediji. Čarter zrakoplov sa Sjevernokorejcima sletio je na vojni aerodrom južno od Seula, objavila je državna novinska agencija Yonhap. Vlasti su bile izuzetno diskretne oko toga dolaska i južnokorejski mediji nisu smjeli izravno pokrivati taj događaj. Nije otkriveno iz koje su treće zemlje Sjevernokorejci stigli iako ih većina u Južnu Koreju dolazi preko Kine koja ima dugačku granicu s komunističkim susjedom. Izbjeglice, a navodno ih je šezdesetak posto žena i djece, prvi su iz skupine od otprilike 460 Sjevernokorejaca koji će ovaj tjedan doletjeti u Južnu Koreju. Oni će svi prvo na ispitivanje pa u re-edukacijske centre u kojima će učiti o životu u kapitalističkom društvu, objavila je ta novinska agencija.
SEUL
Sjeverna Koreja zatražila je u utorak u pismu glavnom tajniku UN-a Kofiu Annanu povlačenje američkih vojnika iz Južne Koreje. U poruci sjevernokorejskog predstavnika iz sela gdje je sklopljeno primirje između dvaju susjeda, Sjeverna Koreja traži ukidanje 50 godina stare naredbe UN-a po kojoj je 37.500 vojnika razmješteno u Južnoj Koreji zbog mogućeg napada s teritorija sjevernoga susjeda. "Smatramo da je rat u Koreji gotovo neizbježan sve dok traje neprijateljska politika SAD-a prema Sjevernoj Koreji", stoji u pismu, za koje državna novinska agencija KCNA kaže da ga je napisao general-bojnik Ri Chan-bok.
PARIZ
Radio France Info objavio je u utorak da su Sjedinjene Države francuskim vlastima predale sedmoricu francuskih državljana pritvorenih u američkom zatvoru u kubanskome zaljevu Guantanamo. Prema radijskoj vijesti, te su osobe zarobljene u Afganistanu, a u Pariz će stići oko podneva po srednjoeuropskom vremenu. Francusko ministarstvo vanjskih poslova nije potvrdilo taj podatak. France Info objavio je da će oslobođeni muškarci doći posebnom čarterskom linijom, a još se ne zna pod kojim su uvjetima predani Francuskoj. Očekuje se da će ih povratku saslušati suci koji se bave terorizmom, javlja radio.
BAGDAD
Pobunjenici su u utorak ispalili nekoliko minobacačkih granata na središte Bagdada, ubivši jednog i ranivši drugog iračkog civila, objavila je policija. Granate su pale na naseljeno područje blizu "Zelene zone" u kojoj su smješteni prijelazna iračka vlada i američko veleposlanstvo i koja je bila meta čestih gerilskih napada. Minobacačka vatra bila je samo jedna od nekoliko snažnih eksplozija koje su u utorak rano ujutro odjeknule iračkom prijestolnicom. Glasnogovornik američke vojske nije bio dostupan za komentar.