Prema istraživanju koje su nedavno na UNESCO-vom simpoziju predstavili Međuvladina oceanografska komisija i Međunarodno vijeće za znanost - odbor za oceanografska istraživanja, ta činjenica mogla bi poremetiti hranidbene lance i utjecati na oceansku biokemiju na načine koji su zasad nepredvidivi.
Simpozij je okupio znanstvenike iz vodećih svjetskih oceanografskih instituta kako bi razmotrili na koji način bi oceani mogli biti pogođeni visokim razinama atmosferskog ugljičnog dioksida, te utvrdili prioritete istraživanja budućih učinaka toga plina.
Znanstvenici su u izvješću naglasili da su oceani najveći prirodni rezervoari ugljika i svake godine apsorbiraju oko trećinu ugljičnog dioksida koji se emitira ljudskom aktivnošću.
Apsorpcija ugljičnog dioksida smatra se pozitivnim procesom koji smanjuje koncentraciju toga plina u atmosferi i umanjuje njegov utjecaj na globalnu temperaturu.
Međutim, ta "usluga" koju čovječanstvu čine oceani mogla bi do polovice ovoga stoljeća zbog akumuliranog plina dovesti do promjena u kiselosti oceana.