OSIJEK-Predstavnici Osječko-baranjske županije, Uprave baranjskog poljoprivrednog kombinata "Belja" dd te sindikata PPDIV-a i HUS-a, koji djeluju u tome poduzeću, jučer su se u Osijeku načelno suglasili oko uvjeta koje bi trebao sadržavati natječaj za privatizaciju te tvrtke. Sve strane suglasne su da se udio države u temeljnom kapitalu, ponudi na prodaju, uz zadržavanje kontrolnog paketa od 25 posto plus jednu dionicu, u roku od tri godine ili najdulje do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, nakon čega se te dionice, pod povoljnim uvjetima i pravom prvokupa, trebaju ponuditi na prodaju zaposlenicima i malim dioničarima. Postignuta je suglasnost da natječaj treba provesti u roku o 15 dana, da strateški ulagač, uz poštivanje prava radnika iz kolektivnog ugovora, treba osigurati dotok svježeg novca u tvrtku, i to najmanje 200 milijuna kuna u roku od dvije godine, a od Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) zatražit će se da sve strane upozna s konačnim prijedlogom natječaja, prije nego što bude upućen Vladi RH, kako bi se o tome mogle očitovati.
ZAGREB -Raspravom o predloženim izmjenama ovogodišnjeg državnog proračuna, Hrvatski sabor danas nastavlja 8. sjednicu i ulazi u posljednji tjedan redovnog zasjedanja. Vladin je prijedlog da se proračunski prihodi rebalansom povećaju za 2,8 milijardi kuna, a rashodi za oko 1,9 milijardi kuna. Manji rast rashoda, u odnosu na prihode, trebao bi omogućiti sporije zaduživanje i pad deficita sa 6,2 na 4,5 posto BDP-a. Na rashodovnoj strani najznačajniji dio - 1,2 milijarde kuna namjenjen je Hrvatskim željeznicama, dok će prihodovnu stranu napuniti veće trošarine na cigarete i automobile, dividende HT-a. Sabor će se ovaj tjedan očitovati i o novom zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Pred zastupnicima će se naći i Vladin prijedlog zakona koji bi uredio povrat duga umirovljenicima. Prije ljetnih odmora zastupnici trebaju dati mišljenje i o zakonskim prijedlozima o financiranju predsjedničke izborne kampanje i povlasticama koje bi predsjednik imao po prestanku dužnosti. Sve točke dnevnog reda, Sabor treba odraditi do četvrtka u ponoć, kada istječe ustavni rok za redovito zasjedanje. Ne ostvari li se taj plan, bit će sazvana izvanredna saborska sjednica, vjerojatno već u petak.
DUBROVNIK-Glazbeni program Dubrovačkih ljetnih igara počeo je sinoć nastupom Zagrebačke filharmonije u tvrđavi Revelin pod dirigentskim vodstvom Pavela Kogana. Uz Kogana, kao gost na koncertu nastupio je i pijanist Denis Matsujev. Zagrebački filharmoničari izveli su tri djela P.I. Čajkovskog Svečanu krunidbenu koračnicu u d-duru, Prvi koncert za glasovir i orkestar u b-molu Op. 23 te u drugom dijelu koncerta Simfoniju u e-molu Op. 64. Publika u prepunoj tvrđavi Revelin dugotrajnim je pljeskom nagradila večerašnje izvođače. Zagrebačka filharmonija kroz 55 godina Dubrovačkih ljetnih igara održala je brojne koncerte u Dubrovniku. Večerašnji dirigent i violinist Pavel Kogan dobro je poznat domaćoj publici jer je od 1988. do 1990. bio šef dirigent Zagrebačke filharmonije.
PULA-Četiri su osobe teže, a jedna lakše ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se sinoć oko 19 sati dogodila na prometnici "Istarskog ipsilona" kod odmorišta Bale i u kojoj su sudjelovala četiri automobila, izvijestila je Istarska PU. Nesreća se dogodila kada je kombi renault cangoo pulskih registarskih oznaka kojim je upravljao B.K. iz Fažane u jednom blagom zavoju krenuo u pretjecanje a renault lagune belgijskih registarskih oznaka. Tom prigodom došlo je do dodira između vozila i sudara kombija i osobnog automobila toyota corolla njemačkih registarskih oznaka koji je dolazio iz suprotnog pravca, a kojim je upravljao njemački državljanin M.E. Na renault cangoo je potom naletio alfa romeo pulskih registracija za čijim se upravljačem nalazio J.V. iz Pule. U nesreći su teške tjelesne ozljede zadobili vozač kombija B.K. iz Fažane, vozač toyote M.E. i suvozačica u tom vozilu M.L. njemačka državljanka te suvozač u alfa romeu B.Š. iz Pule koji su prevezeni u pulsku Opću bolnicu, dok je vozač alfa romea prošao s lakšim ozljedama.
ZAGREB - Prema programu razvitka govedarske proizvodnje Hrvatska bi u sljedećih pet godina trebala povećati proizvodnju mlijeka sa sadašnjih 700 milijuna litara na 1,2 milijarde litara, za što je nužno povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost i tehnološku razinu te osigurati uvjete za nabavku potrebnog broja kvalitetnih junica. Ciljevi Programa, koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, su osiguranje veće konkurentnosti domaće proizvodnje, povećanje njezinog obujma te prilagodba standardima Europske unije (EU). Prema tom bi se programu do 2008. godine podiglo 1.200 novih mliječnih farmi, prosječnog kapaciteta od 40 krava, obnovilo bi se, odnosno adaptiralo postojećih 6.000 farmi koje prosječno imaju 15 krava te bi se podiglo 228 novih farmi proizvodnog sustava krava-tele s prosječno 60 krava.
ZAGREB - Krediti poduzećima poslovnih banaka u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prvi put nakon dvije godine, ostvarili su nešto brži rast, od 1,1 posto, od kredita stanovništvu koji su povećani za 1 posto u odnosu na kraj prošle godine. Ovaj podatak ne mora nužno značiti promjenu poslovne politike banaka koje su se u posljednje dvije godine orijentirale na financiranje stanovništva zbog izdašnijih prinosa i prihvatljivog rizika, napominju analitičari Hrvatske narodne banke. Krediti stanovništvu na kraju ožujka iznosili su 55,5 milijardi kuna, pri čemu su ostvarili godišnji rast (u odnosu na isto prošlogodišnji mjesec) od 19 posto. U distribuciji kredita stanovništvu, sa udjelom od 48,1 posto ili 26,5 milijardi kuna, prevladavaju ostali krediti u što su uključena i prekoračenja po tekućim računima građana. Analitičari HNB-a procjenjuju da je gotovo dvije trećine kredita stanovništvu namijenjeno izravnom ili neizravnom financiraju potrošnje, pretežno uvoznih dobara.
ZAGREB - U Zagrebu je tijekom prvih pet mjeseci ove godine boravilo 12 posto više turista nego u isto vrijeme prošle godine, a njih 184.242 ostvarilo je 319.617 noćenja, što je porast od 4 posto, podaci su zagrebačkog Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Stranih je turista u Zagrebu u prvih pet mjeseci bilo 61 posto ili 112.780, što je za 18,3 posto više nego lani, a sa 202.314 noćenja zabilježili su porast od 6,4 posto. Domaći su turisti sa 71.462 dolazaka zabilježili porast od 2,6 posto, dok je njihovih 117.303 noćenja svega 0,6 posto više.
(Hina) xvkn yvkn