HINA - Financijski servis
Prijedlogom rebalansa državnog proračuna, koji je poslijepodne usvojila hrvatska Vlada, proračunski bi se prihodi povećali za 2,8 milijardi kuna, a povećanje rashoda iznosilo bi 2,2 milijarde kuna, od čega se najviše odnosi na HŽ.
Prijedlogom rebalansa ukupni bi proračunski prihodi s ranije planiranih 79,4 milijarde kuna bili povećani na 82,2 milijarde kuna.
Povećanju prihoda najviše će doprinijeti očekivanih 1,83 milijarde kuna dividende od udjela države u Hrvatskom telekomu.
Veće prihode država očekuje i od PDV-a (433 milijuna kuna više), od socijalnih doprinosa (560 milijuna više), te poreza na dohodak (111 milijuna kuna više).
Na rashodnoj strani od 2,2 milijarde kuna povećanja najviše se (1,2 milijarde) odnosi na HŽ.
Rebalansom kompletna sredstva koja služe za financiranje HŽ-a ulaze u proračun što će pridonijeti transparentnosti financiranja HŽ-a, rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Uz Ministarstvo mora, prometa i veza u koje je uključen HŽ, više sredstava rebalansom će dobiti i Ministarstvo financija (543 milijuna kuna ili ukupno 26,6 milijardi) te MUP (118 milijuna kuna više ili ukupno 3,1 milijardu).
Najveće pak smanjenje predviđeno je na poziciji Ministarstva poljoprivrede koje bi dobilo 39 milijuna kuna manje ili 2,6 milijardi ukupno, Državne geodetske uprave 15 milijuna kuna manje, Ministarstva zaštite okoliša 10 milijuna, a Ministarstvu pravosuđa 8 milijuna kuna manje.
Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang kaže kako rebalans zadržava investicijsko- gospodarsku i socijalnu komponentu. Tako bi rebalansom Ministarstvo gospodarstva trebalo dobiti dodatnih 73 milijuna kuna, a povećanje se ponajprije odnosi na poticanje zapošljavanja i poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Tako bi i Fond za razvoj dobio 142 milijuna kuna više.
Isto tako, više sredstava mogu očekivati i Ministarstvo obitelji kojemu bi išlo 51,7 milijuna kuna više te Ministarstvo zdravstva s povećanjem od 118 milijuna kuna.
Rebalansom proračuna sveukupno bi se rashodi (kada se doda i otplata dugova) sa 101,7 milijardi kuna povećali na 103,9 milijardi.
Prema riječima ministra Šukera rebalansom se smanjuje zaduženje za 484 milijuna kuna, a deficit državnog proračuna smanjio bi se za više od 600 milijuna kuna. Time bi se i deficit državnog proračuna u ovoj godini zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Ova Vlada i kroz rebalans proračuna usporava i svodi rast vanjskog duga u dugoročno prihvatljive okvire na putu približavanja EU, ustvrdio je premijer Ivo Sanader.
Zbog velikog zanimanja investitora za najavljenim trogodišnjim državnim obveznicama i visokim obvezama koje država treba platiti u srpnju, Vlada je odlučila povećati iznos tih obveznica sa 300 na 400 milijuna eura, te kamatnu stopu smanjiti sa 4 na 3,8 posto.
Vlada je danas predstavila zakonski prijedlog o vraćanju duga umirovljenicima koji predviđa osnivanje posebnog fonda iz kojega bi se alimentirao dug umirovljenicima.
Zbog gospodarskih prilika u zemlji ni sada, ni u doglednoj budućnosti nema mogućnosti da se dug umirovljenicima isplati u gotovini, opetovao je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade, izrazivši zadovoljstvo što su Vlada i predstavnici umirovljenika postigli dogovor o povratu duga.
Zakon predviđa da spomenuti fond s radom počne godinu dana od dana stupanja na snagu Vladina zakona, a u roku godine dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trebao bi utvrditi iznos razlike koja pripada umirovljenicima od 1993. do 1998.
Utvrđena razlika bila bi temelj za utvrđivanje početne vrijednosti imovine posebnog fonda u koji će država prenijeti dionice, a možda i neke nekretnine, najavio je premijer Sanader.
Zakon predviđa da bi se na obračunatu razliku dodalo i obeštećenje na ime kamata u iznosu od 2,3 milijarde kuna.
U slučaju smrti korisnika mirovine, prava bi mogli ostvariti njegovi nasljednici iz prvog nasljednog reda.
Zakonski prijedlog o provođenju odluke Ustavnog suda iz svibnja 1998. Vlada Saboru šalje po hitnom postupku kako bi ga donio možda već idući tjedan.
Ako piješ ne vozi - moto je Vladina zakonskog prijedloga o sigurnosti prometa na cestama prema kojemu vozač koji je pio alkohol ili uzimao opojne droge uopće ne bi smio sjesti za volan.
Postupi li ipak drugačije i zatekne ga se u prekršaju, kazne bi bile vrlo oštre, predviđeno je tom zakonskom prijedlogu o kojem je danas raspravljala Vlada.
Vlada traži oštrije kažnjavanje i svih drugih prekršaja u prometu, potaknuta podatkom da je od početka godine poginulo u prometu 327 osoba, a ozlijeđeno ih je 6.500, većinom mladih.
Stoga za mlade vozače Vlada traži ograničenje brzine, predlaže da ne smiju voziti automobile snažnije od 100 KS, te da od 23 do 5 ujutro voze uz pratnju.
Izmjenama u Kaznenom zakonu, koje je Vlada danas utvrdila, novim bi kaznenim djelom postala dječja pornografija na računalnim sustavima i za nju bi se moglo dobiti do 10 godina zatvora.