Izmjenama Zakona o gradnji, po riječima resorne ministrice Marine Matulović Dropulić, predlaže se smanjenje broja podzakonskih akata, a građevinski inženjeri i arhitekti više ne bi bili obvezni svake četiri godine polagati stručni ispit.
Predviđa se i povećanje broja tzv. jednostavnih objekata za čiju gradnju ne bi trebala građevinska dozvola.
Kod dobivanja građevinske dozvole više ne bi bilo potrebno imati potvrde, mišljenja i suglasnosti ako su dobivene ranije, primjerice kod detaljnog plana. Nužne bi bile samo potvrde za protupožarnu zaštitu, zaštitu od ionizirajućeg zračenja, stabilitet objekta te potvrde vezane uz zaštitu kulturne baštine.
Investitor građevinskih radova više ne bi morao sve te suglasnosti tražiti na više adresa, već bi postojao jedan ured koji bi u određenom roku odlučivao hoće li ili ne izdati građevinsku dozvolu.
Tim bi se mjerama, kaže ministrica, uvelike skratio rok za izdavanje građevinske dozvole, koju ne bi mogli dobiti objekti građeni protivno prostornim planovima.
U cilju požurivanja građana da što prije legaliziraju svoje objekte Vlada predlaže da zahtjev za legalizaciju treba podnijeti do kraja ove godine. U protivnom, građani bi uz komunalni doprinos morali platiti i novčani iznos u vrijednosti još jednog i pol tog doprinosa.
Izmjenama Zakona o prostornom uređenju onemogućila bi se gradnja u tzv. prostoru 1000 plus 300 metara te na otocima ako nisu doneseni prostorni planovi. Riječ je o pojasu kopna u širini od 1000 metara od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 metara od obalne crte.
Općine i gradovi prostorne bi planove morali donijeti do kraja iduće godine, a na priobalju ranije, no to će, tvrdi Matulović-Dropulić, biti predmet dodatnih razgovora jer neki stručnjaci traže da rok bude do kraja ove, a neki do polovice iduće godine.
Uvela bi se i mogućnost da se u lokalnim jedinicama koje i nakon tog roka ne donesu prostorni plan može smijeniti općinsko, odnosno gradsko vijeće.
U roku od 30 dana od donošenja predloženih izmjena Vlada bi trebala donijeti uredbu kojom bi uredila način na koji se mogu donositi prostorni planovi u obalnom području. Sadržaj tih planova neće biti jednak za gradove kao i za manje općine, za koje je Vlada izdvojila oko 2,5 milijuna kuna kako bi im pomogla donijeti planove.
Ministrica je kazala da se zakonom neće inzistirati na potpunom moratoriju građenja na obali - moći će se graditi uz pravomoćne građevinske dozvole i u sklopu prostornog plana, no ne i tamo gdje prostornom planom nije predviđena gradnja.