NZZ/Zuerich - Odgoda prijema u EU ojačat će euro-skepsu u Hrvatskoj
Države nastale na području bivše Jugoslavije žrtvuju svoje svjetonazore i politička uvjerenja na oltaru europskih integracija ali prijeti opasnost da mamac u vidu pristupa EU-u uskoro izgubi svoj politički učinak, upozorava Neue Zuercher Zeitung.
Izgledno članstvo u Europskoj uniji polučilo je proteklih godina prava čuda i preobražaje u Bosni i Hercegovini ali i u Hrvatskoj, naglašava zueriški list, primjećujući konstatirajući da je u Zagrebu na vlast morao doći upravo nacionalno-konzervativni HDZ da bi se uklonile blokade na putu u Uniju.
"Na dugo odgađanoj sjednici parlamenta na temu suradnje sa sudom UN-a šef HDZ-a i premijer Ivo Sanader ustrajao je na vlastitoj formuli po kojoj njegova vlada namjerava intezivirati pravnu suradnju s Den Haagom iako se na političkoj razini uopće ne slaže s time", podsjeća list.
"Ta razlika koju međunarodna zajednica gotovo uopće nije registrirala podrazumijeva da HDZ a s njim i veliki dio stanovništva smatra da su optužnice haaškog suda u velioj mjeri pogrešne i uvredljive", tumači NZZ.
HDZ danas nastupa kao proeuropska stranka ali nikada neće prihvatiti tumačenje ICTY-ja po kojem je utemljitelj hrvatske države Franjo Tuđman odgovoran za etnička čišćenja i time je na istoj razini kao i Slobodan Milošević, naglašava list, zaključujući da je "Sanaderovo popuštanje Den Haagu bilo tek majstorski manevar".
No, nakon "čudesnog" preobražaja HDZ-a razočarani ratni veterani počeli su se okretati nacionalističkoj Hrvatskoj stranci prava čiji čelnik odnedavno otvoreno očituje svoje ograde u odnosu prema EU-u, bilježi list.
Euro-skepsa je u Hrvatskoj donedavno bila gotovo nepoznata ali će sljedećih godina vjerojatno ojačati, "posebno ako zemlja ne bude u skladu s očekivanjima primljena u članstvo već 2007. godine", upozorava NZZ, dodajući da će u tom slučaju perspektiva ulaska u Uniju izgubiti učinak mehanizma poluge u politici i ojačati poziciju nacionalistički orijentiranih izolacionalista.
RFE/Prag - Na zapadnom Balkanu potrebna je odvažnija politika EU-a
"Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država, Srbija i Crna Gora našle su se u nesretnom braku, Kosovo je bez statusa, Makedonija je stala u razvoju, a Hrvatskoj slijedi nagrada - kratki su naslovi kojima se može opisati stanje u zemljama zapadnog Balkana i njihovom nastojanju da se približe i postanu članice Europske unije", ocjenjuje postaja Radio slobodna Europa i navodi da analitičari upozoravaju da bi EU morao povesti odvažniju politiku prema regiji zapadnog Balkana.
Peter Palmer, stručnjak za Balkan pri Institutu za ratno i mirnodoposko izvještavanje upozorava da se EU opredijelio za politiku uzdržavanja umjesto da se uhvati u koštac sa stvarnim uzrocima nestabilnosti na Balkanu, navodi postaja. Postaja navodi i ocjene Senada Slatine, političkog analitičara pri Međunarodnoj kriznoj skupini u BiH, da se strategija EU-a prema zemljama Balkana svodi na obećanje o budućem članstvu u EU.
Predstavnica Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje u Sarajevu, Anna McTaggart ocjenjuje da bi se nestabilnost regije mogla pokazati skupljom nego pridruživanje balkanskih zemalja EU-u i ističe i da se sve više uviđa da proces stabilizacije i pridruživanja i politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana treba prilagoditi i adekvatno primijeniti na postojeću realnost, navodi postaja.
U prilogu postaje prenosi se i ocjena direktora Centra za strateške studije ministarstva vanjskih poslova republike Slovenije Andreja Rahtena da u procesu približavanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji treba poštivati načelo diferencijacije. "Onim državama u regiji koje brže ispunjavaju kriterije treba omogućiti brži proces pregovora za ulazak u EU. U tom smislu Slovenija pozdravlja činjenicu da je Hrvatska dobila pozitivan avis Europske komisije i status kandidata, te da će uskoro početi s pregovorima. U Hrvatskoj vidimo uzor za ostale države u regionu. Kao što je relativno brz ulazak Slovenije u neku ruku pozitivno utjecao na približavanje Hrvatske, i uspješan europski put Hrvatske može potaknuti BiH i ostale države da ubrzaju procese reformi za ispunjenje kriterija za članstvo u EU. Prije svega, na europskom kontinentu ne smije doći do uspostavljanja nove željezne zavjese", objasnio je Rahten u razgovoru za postaju.
The Jerusalem Post/Jeruzalem - Hrvatska pomaže Centru Simona Wiesenthala u lovu na naciste
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić jedina je javna osoba na vodećoj dužnosti koja je poduprla kampanju Centra Simona Wiesenthala pod nazivom "Posljednja prilika", bilježi The Jerusalem Post riječi koordinatora tog projekta Ephraima Zuroffa.
Zuroff je naglasio da ovo nije prvi put što predsjednik Mesić osuđuje Holokaust i one koji su ga počinili, prenosi list. Ravnatelj Centra Simona Wiesenthala nazvao je hrvatskog predsjednika "nepokolebljivim antifašistom" koji nikad nije propustio priliku osuditi zločine, navodi The Jerusalem Post.
Uz informaciju o Milivoju Ašneru, bivšem načelniku policije, osumnjičenom za upletenost u progone Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata, Centar Simona Wiesenthala primio je još jednu prijavu vezanu za Hrvatsku, dodaje jeruzalemski list, ukazujući u tom kontekstu na istraživanje povijesti židovske zajednice u Slavonskoj Požegi, koje je proveo 27-godišnji Alen Budaj.
"Incijativa će zasigurno potaknuti rasprave", kazao je Zuroff, dodajući da se uspjeh projekta "ne mjeri samo suđenjima već i edukacijom".
Zuroff je napomenuo da očekuje negativne reakcije preostale četiri zemlje u kojima će kampanja "Posljednja prilika" biti pokrenuta: "Ljudi ne vole da ih se podsjeća na njihovu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Riječ je o kampanji koja je fokusirana na njihovo sudioništvo u zločinima", prenosi JP njegove riječi.
Dnevnik/Novi Sad - Manjinska prava - moguć plodan teren za suradnju Vojvodine i Primorsko-goranske županije
Tijekom posjeta Rijeci predstavnici Izvršnog vijeća Skupštine Vojvodine uvjerili su se u visok stupanj poštivanja ljudskih i manjinskih prava u Primorsko-goranskoj županiji, gdje trenutno živi više od 10 tisuća pripadnika srpske i crnogorske zajednice, bilježi novosadski "Dnevnik".
"Ponovno je uočena i velika mogućnost suradnje i razmjene iskustava na području zaštite prava nacionalnih manjina između dvije regije, s obzirom na to da je ova županija, po svom multinacionalnom i multikonfesionalnom karakteru, uvelike nalik Vojvodini", napominje novosadski list.
Na konferenciji za novinstvo očitovano je zadovoljstvo "načinom na koji je Hrvatska regulirala položaj nacionalnih manjina i njihovim inkorporiranjem u politički sustav, kroz osigurana mjesta u tijelima lokalne samouprave", primjećuje list, navodeći i konstataciju da "Srbi u Primorsko-goranskoj županiji ni u kom slučaju ne predstavljaju građane drugog reda".
Posebna je pažnja tijekom posjeta vojvođanskog izaslanstva Rijeci posvećena Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta", "pri čemu se Izvršno vijeće Skupštine Vojvodine obvezalo da će u okviru svojih mogućnosti na razne načine pomoći ovoj instituciji koja se smatra krovom organiziranja Srba u Hrvatskoj", prenosi "Dnevnik".
IHT/Pariz - Radmanov institut i strategije privlačenja znanstvenika da se vrate u Europu
Okupljanja znanstvenika do nedavno bila su obilježena raspravama o tome kako mladi znanstvenici odlaze raditi u Sjedinjene Države, no "ta se rasprava jasno preusmjerila iz iskazivanje zabrinutosti odlijevom mozgova u razmatranje strategije kako znanstvenicima omogućiti da 'cirkuliraju' među državama", piše International Herald Tribune povodom skupa znanstvenika u pariškom Cite des Sciences et de Industrie.
Finska, Italija i Poljska počele su financirati mrežne sustave kako bi stvorili veze sa svojim znanstvenicima u inozemstvu, a i Europska unija najavila je stvaranje internet portala koji bi pomagao iseljenim znanstvenicima da se vrate u svoju domovinu, piše list i navodi da je i u Hrvatskoj pokrenuta inicijativa da se u Splitu ustanovi institut za biološka istraživanje.
"Prošle godine je hrvatska vlada ustupila Vilu Dalmaciju, nekadašnju luksuznu ljetnu rezidenciju maršala Tita na jadranskoj obali, za stvaranje instituta za biološka istraživanja nazvanog Mediteranski institut za istraživanje života. Hrvatska je već potrošila 1,7 milijuna eura za obnovu kuće bivšeg jugoslavenskog čelnika i zgrada u kojima će biti novi laboratorij", piše list.
Svi ti projekti prvi su korak u pokušaju nadmetanja s postojećim laboratorijama koji obećavaju financiranje istraživanja i razvoja, pristup vodećim tehnologijama i drugim istraživačkim institutima, piše list. U Hrvatskoj je biologu Miroslavu Radmanu povjerena zadaća da prikupi 100 milijuna eura za stvaranje instituta u njegovom rodnom gradu Splitu, navodi list i piše da je Radman je u hrvatskoj poznata ličnost, te da je najveći dio karijere proveo u Francuskoj gdje je na pariškom Necker institut vodio istraživanja genoma i AIDS-a.
Radman kaže kako je tu zadaći prihvatio kako bi stvorio mjesto rada i života na najvišoj razini, piše list. "Neki kažu da sam potpuno lud. Zamišljeno je da to bude mjesto koje bi trebalo postati tvornica novih projekata i ideja", kaže Radman.
Radman se prošlog tjedna vratio iz Sjedinjenih Država gdje je pokušavao pridobiti bogate hrvatske iseljenike da podupru projekt, odnosno, kako je Radman objasnio listu, da igraju ulogu hrvatskih Rockefellera ili firentinskih Medicija u zamjenu za slavu.
Daily Mirror/London - Britanski turisti kreću u potragu za pustolovinom u istočnoj Europi
Nove turističke destinacije u istočnoeuropskim zemljama poput Hrvatske, Bugarske i Turske postupno su istisnule Španjolsku s pozicije najpopularnije zemlje za odmor britanskih turista, konstatira londonski Daily Mirror.
Turističke agencije izvješćuju o padu broja britanskih turista zainteresiranih za odmor u Španjolskoj za 20 posto i o paralelnom ogromnom porastu broja putovanja u istočnoeuropske zemlje i SAD, napominje londonski list.
Turisti danas otkrivanju ljepote "bezvremenih, elegatnih gradova i predivnih, netaknutih plaža" u Hrvatskoj, ističe Daily Mirror, dodajući da je interes ipak ponajprije usmjeren na "pronalaženje mjesta pod suncem gdje su hrana i piće još uvijek nevjerojatno jeftini".
Stručnjaci za turizam tumače da jaki euro osjetno poskupljuje paket-aranžmane u Španjolskoj pa britansi turisti traže zemlje izvan euro-zone, "poput Hrvatske, Bugarske i Turske, gdje mogu dobiti više za svoj novac", prenosi list.
Sljedeći je otežavajući čimbenik za Španjolsku Internet koji turistima omogućuje da sami potraže mjesto za odmor i slože vlastiti aranžman, prenosi list tumačenje glasnogovornika jedne turističke agencije, izdvajajući pritom i tend takozvanih "last-minute" aranžmana.
Jedan od aspekata zanimanja Britanaca za istočnoeuropske zemlje jest i procvat trgovine nekretninama, konstatira Daily Mirror, navodeći objašnjenje ravnatelja tvrtke Anatar International Amara Sodhija: "U početku smo prodavali nekretnine u Turskoj ali kada smo se prebacili na Hrvatsku i Bugarsku, uočili smo veliko zanimanje za te zemlje".
"Kupci su ljudi koji su 'propustili vlak' kada je Španjolska doživljavala procvat u trgovini nekretninama pa ne žele propustiti najnovije prilike", tumači Sodhi.
Čini se također da su se britanski turisti zasitili izležavanja na prepunim španjolskim plažama pa su krenuli u potragu za pustolovinom na krševitim obalama Turske i Bugarske, konstatira list, prenoseći na kraju izjavu glasnogovornika Udruženja britanskih turističkih agencija da je "ove godine nesumnjivo najviše u trendu istočna Europa, posebno područje bivše Jugoslavije".
Film-Dienst/Bonn - "Fine mrtve djevojke" - naivan pledoaje za toleranciju
"Možda i ne znajući", hrvatski film "Fine mrtve djevojke" na moderan način ilustrira jedan topos u svjetskoj književnosti: riječ je o estetskoj vezi između ženskosti i smrti", ističe u kritici njemački filmski časopis "Film-Dienst".
Homoseksualnost je u Hrvatskoj tabu-tema pa lezbijske protagonistice osiguravaju filmu Dalibora Matanića posebno eksplozivnost, naglašava časopis.
"Film je to zasigurno htio promijeniti ali 'Fine mrtve djevojke' ostaju naivan pledoaje za toleranciju", naglašava FD.
Estetika filma balansira između crne komedije, "film noira" i socijalne drame a likovi su toliko karikirani da se svaka usporedba sa stvarnošću čini gotovo apsurdnom, tvrdi časopis, zaključujući da takav odnos prema likovima ne ostavlja prostora za stvarne naglaske i nijanse.