VOA/Washington - Clinton je "navijao" za Hrvate
"Navijao sam za Hrvate", prenosi Glas Amerike riječi kojima bivši američki predsjednik Bill Clinton u netom objavljenim memoarima pod naslovom "My Life" opisuje svoje raspoloženje u ljeto 1995. g., neposredno uoči vojne akcije HV-a "Oluja".
Mnogi Europljani, a i neki američki vojni i obavještajni stručnjaci protivili su se akciji oslobađanja zaposjednutih dijelova Hrvatske, strahujući da će Slobodan Milošević otvoreno intervenirati u korist krajinskih Srba, piše Clinton.
Od svjetskih državnika takav je stav podupro samo tadašnji njemački kancelar Helmut Kohl koji je također bio svjestan da će mirovna diplomacija biti uspješna tek kada Srbi dožive značajniji neuspjeh na bojnom polju, prisjeća se bivši američki predsjednik.
Situacija na Balkanu zabilježila je u ljeto 1995. "dramatični preokret", piše Clinton: "Embargo na isporuku oružja Bosni nismo oštro provodili jer smo bili svjesni da je u pitanju opstanak te države. Uz to, dopustili smo jednoj privatnoj vojnoj tvrtki, u kojoj su radili umirovljeni časnici američke vojske, da dodatno uvježba i poboljša kakvoću hrvatskih oružanih snaga", priznaje on.
"'Oluja' je promijenila ravnotežu snaga ali i psihološki aspekt rata", smatra Clinton, navodeći riječi jednog zapadnog diplomata koji je izjavio da je "Hrvatima gotovo dano na znanje da ih Washington podržava, Amerikanci su se pripremali udariti na Srbe a Hrvatsku su iskoristili da to učini umjesto njih”.
"Našim diplomatskim naporima u ljeto i jesen 1995. godine neizmjerno su pomogli vojni uspjesi hrvatske i bošnjačke vojske, kao i hrabro i tvrdoglavo čelništvo Alije Izetbegovića i njegovih suradnika koji su odbijali pokleknuti pred agresijom", prenosi VOA ocjenu Billa Clintona, iznesenu u memoarima.
The Independent/London - Italija je zainteresirana za uspješnu stabilizaciju Balkana
Italija podupire težnju Hrvatske integraciji u europske i euro-atlantske strukture i pozdravlja nedavnu odluku Europskog vijeća kojom je Hrvatskoj dodijeljen status kandidata za ulazak u EU, prenosi The Independent navode iz govora talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija u Kraljevskom institutu za međunarodna pitanja u Londonu.
Italija je nedvojbeno zainteresirana za uspješnu stabilizaciju Balkana pa je jako zadovoljna "nevjerojatnim napretkom", ostvarenim u proteklih nekoliko godina, ističe ministar Frattini, navodeći kao "najrječitiji" primjer nedavni pristup Slovenije EU-u.
"Nitko zacijelo ne sumnja u odlučnost talijanske vlade da surađuje u procesu preobrazbe Balkana u prostor mira, slobode, stabilnosti i prosperiteta", istaknuo je Frattini, naznačivši i spremnost Rima da pomoć kakvu je pružio Hrvatskoj ponudi i ostalim zemljama, "sposobnim poduzeti nužne korake".
"To bi se načelo trebalo odnositi i na Srbiju i Crnu Goru ali i na Albaniju. Spomenute zemlje ne bi trebale biti ostavljene na cjedilu u nastojanjima oko modernizacije. Naš je cilj pobrinuti se da napredak postignut na Balkanu ne bude moguće poništiti. To neće biti lako postići", upozorio je talijanski ministar vanjskih poslova.
Zaman/Istanbul - Odluka EU-a o početku pregovora s Hrvatskom ipak pozitivna i za Tursku
Na summitu Europske unije u Bruxellesu, na kojem je riješeno pitanje ustava, jedan od rezultata koji se izravno tiču i Turske bila je odluka Bruxellesa da počne pregovore o priključenju s Hrvatskom, ističe kolumnist turskih dnevnih novina Zaman.
Turska na ulazak u EU čeka 45 godina no nije reagirala na odluku Bruxellesa o pregovorima s Hrvatskom jer "naravno nema bi imalo smisla, praveći veliki problem oko tog pitanja, uvrijediti prijateljsku zemlju čije je članstvo zajamčeno", ali bi ipak vrijedilo skrenuti pozornost na činjenicu da se EU ne odnosi jednako spram Turske i Hrvatske, napominje se u komentaru.
Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul u vezi tog pitanja ukazao je da ne treba uspoređivati Tursku s Hrvatskom, podsjeća kolumnist te ocjenjuje da je ministrova primjedba ispravna u jednom pogledu no i pogrešna u drugom.
Gulova je primjedba ispravna stoga što je usporedba Turske, koja ima 70 milijuna stanovnika s malom zemljom poput Hrvatske, koja ima 4,5 stanovnika, problematična već u pitanju dimenzija, smatra kolumnist Zamana te ocjenjuje da priključivanje Hrvatske uopće ne bi utjecalo na institucije EU-a dok bi se pristupom Turske struktura EU-a uvelike izmijenila.
"Usporedba nije moguća jer se hrvatsko članstvo može lako probaviti i, što je najvažnije, nema učinka na funkcionalnost institucija EU-a, dok bi buduće tursko priključenje, po izjavama povjerenika za proširenje Guenthera Verheugena, moglo promjeniti birokratski zemljovid cijele Europe. (...) Kada se uzmu i obzir i turska povijest i kultura, ne samo površina i broj stanovnika, moguće tursko članstvo pokazuje se ontološkim pitanjem za EU. Iz te perspektive Gulova primjedba o 'velikoj' i 'maloj' zemlji je točna", stoji u komentaru. Gulova je primjedba, međutim, netočna utoliko što bi Bruxelles, koji se predstavlja kao "klub načela i vrijednosti" trebao primjenjivati ista načela za svaku zemlju kandidata, nastavlja komentator Zamana i upozorava da iako EU tvrdi da nema diskriminacije spram Turske djela pokazuju suprotno.
"Može se reći: 'Ako Hrvatska zaslužuje članstvo, onda nema razloga za uznemirenost'. Međutim, postoji i jedna druga ključna razlika između Turske i Hrvatske. U završnoj deklaraciji summita EU-a u lipnju, kaže se da Hrvatska treba predati ratnog zločinca Antu Gotovinu UN-ovom sudu u Haagu. Povjerenstvo EU-a, Velika Britanija i Nizozemska prethodno su postavili uvjet da Hrvatska mora predati Gotovinu kako bi postala članicom EU-a. No EU, koji misli da Gotovina koji se skriva u Hrvatskoj ne predstavlja prepreku članstvu Zagreba, tek treba dati datum pregovora Turskoj koja je oslobodila Leylu Zanu i tri druga bivša zastupnika Demokratske stranke i počela emitirati televizijski program na kurdskom", piše komentator te zaključuje: "Osobno mislim da odluku o Hrvatskoj trebamo smatrati pozitivnom, jer će se Bruxelles, koji je odlučio pokrenuti pregovore sa Zagrebom, bez obzira ne njegove brojne nedostatke, sučeliti s velikim neugodnostima ako kaže 'ne' Turskoj".
CIHAN/Istanbul - Turska mora naučiti živjeti s dvostrukim mjerilima EU-a
Bivši veleposlanik Turske pri Europskoj uniji Pulat Tacar ocijenio je u ponedjeljak na konferenciji u Antalyji da će EU nastaviti s izgovorima kako bi zadržao Tursku izvan Unije premda je Turska posljednjih godina provela mnoge reforme, izvješćuje turska agencija CIHAN.
Tacar je izjavio da EU ne može zamisliti uključivanje kulture ili civilizacije drugačije od europske, a komentirajući odluku EU-a da 2005. godine započne pregovore o priključenju Hrvatske, koja je svoju kandidaturu istaknula nakon Turske, Tacar je tu odluku ocijenio kao "dvostruko mjerilo" podsjetivši da je u izvješćima o poštivanju ljudskih prava u toj zemlji uvijek bilo primjedbi, piše agencija.
Turska je svoju kandidaturu za članstvo u EU-u objavila 1999. godine no još nije dobila datuma za početak pregovora o pristupu dok je Hrvatska kandidaturu objavila 2002. i počet će pregovore 2005. godine unatoč nedostataka na više područja; zaštiti prava manjina, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije, napominje agencija i dodaje da je EU i od Turske zatražio razvoj u tih pet područja ali je bio popustljiviji spram Hrvatske.
Tacar je također istaknuo da stanje u deset novih članica EU-a primljenih 1. svibnja kada su počinjale pregovore nije bilo bolje nego što je sada u Turskoj, piše agencija.
Turkish Daily News/Ankara - Određivanje početka pregovora o priključenju Hrvatske povrijedilo Turke
Hrvati su prošlog tjedna slavili prihvaćanje njihove kandidature za članstvo u Europskoj uniji i određivanje datuma pregovora koji bi trebali početi 2005. godine, piše komentator turskog lista Turkish Daily News uz ocjenu kako to izgleda kao udarac Turskoj koja se godinama muči zadovoljiti zemlje članice EU-a i dobiti datum početka pregovora.
Turci su očekivali da će biti barem nešto tvrđih pregovora Europske unije s Hrvatskom prije no što se uopće utvrdi može li se ta balkanska zemlja kandidirati za članstvo, piše komentator lista i nastavlja: "s velikim smo iznenađenjem, međutim, vidjeli da napori da se Tursku pomno preispita u gotovo svakom pitanju i stvore brojne prepreke nisu bili ponovljeni u slučaju Hrvatske".
Ta činjenica nije izbjegla pozornosti turske javnosti te ljudi u tome jasno vide pristranost koju je teško objasniti, primjećuje komentator. "Nije tajna da Hrvatska, iako poduzima uspješne napore u usporedbi s drugim balkanskim državama, daleko zaostaje za Turskom na previše područja da bi se uopće mogle praviti usporedbe. No sada vidimo kako Europska komisija daje bjanko-ček Hrvatskoj dok se Turska, unatoč važnih reformi, poboljšanja u zaštiti ljudskih prava i ostvarenju nekih manjih gospodarskih čuda, još uvijek drži u limbu te joj se čak ne daje ni datum početka pregovora", stoji u komentaru.
Obični Turci se osjećaju izdanima jer vide kako neke članice EU-a i Europska komisija sustavno pred Tursku postavljaju nove prepreke, primjećuje komentator te ocjenjuje da se "neki ljudi vjerojatno nadaju da će na taj način Turci prije ili kasnije odustati od svojih nastojanja da uđu u EU". "Do sada nismo vjerovali u takve tvrdnje i nazivali smo ih halucinacijama i predrasudama" no sada se "i mi polako približavamo prihvaćanju ideje da oni jednostavno ne žele Tursku u EU-u" piše komentator te dodaje kako izgleda i "da im pomalo nestaje alibija te čine stvari (poput vrijeđanja Turske otvaranjem vrata Hrvatskoj) kako bi se dodatno antagoniziralo Turke i natjeralo ih da čine greške", smatra komentator lista.
Dnevnik/Novi sad - Predsjednički kandidat radikala i dalje sanja veliku Srbiju
Predsjednički kandidat Srpske radikalne stranke i zamjenik predsjednika Vojislava Šešelja, Tomislav Nikolić, u srijedu je, u dva intervjua srbijanskim medijima, ponovio da je njegov san i dalje "granica Karlovac - Karlobag - Virovitica".
"Ja ću tu granicu sanjati dok sam živ i moja djeca će je sanjati. Makar nikad ne pobijedio na izborima, ne mogu reći da je Hrvatska demokratska zemlja kad je pobila tolike ljude, a ostale protjerala sa svoje zemlje. Vječno ću sanjati tu granicu, ali to ne znači da se zbog toga mora voditi rat i ne znam kako to više objasniti", kazao je Tomislav Nikolić u intervjuu novosadskom "Dnevniku" od srijede.
Blic/Beograd - Nikolić očekuje da ga Hrvatska uvjeri da je demokratska zemlja
U razgovoru za beogradski dnevnik "Blic" na pitanje "kako će kao predsjednik komunicirati s hrvatskim dužnosnicima" kandidat radikala na predsjedničkim izborima u Srbiji Tomislav Nikolić odgovara da ga Hrvatska "treba uvjeriti da je demokratska zemlja".
"Nijedan građanin Srbije nije ugrožen zato što nije Srbin. Kad u Hrvatskoj nijedan građanin ne bude ugrožen zato jer nije Hrvat, možemo razgovarati. Tamo su ugroženi Srbi", kaže Nikolić, dodajući da niti s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem ne bi kontaktirao. "Što ja imam s njim surađivati? On je podržao (Borisa) Tadića. Mesić je čovjek koji je razbio SFRJ. O čemu da s njim razgovaram?", kazao je Nikolić.
"Ako je ideja velike Srbije problem za Europsku uniju, tražit ću suglasnost parlamenata Srbije, Crne Gore i SCG da predložim predsjednicima balkanskih država da stvorimo oazu mira na Balkanu. Da uništimo svo oružje. Ako mi SAD i Rusija daju jamstva, predložit ću da Srbija prva uništi naoružanje, pa neka počnu ostali", rekao je Nikolić beogradskom listu.
Nedeljni Telegraf/Beograd - "Nedeljni telegraf" otkriva "tajnu misiju" kardinala Bozanića
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je nedavno u Beogradu bio na Svjetskoj biskupskoj konferenciji, bio je na "tajnom zadatku", da "kao osobni izaslanik" pape Ivana Pavla Drugog zatraži podršku poglavara Srpske pravoslavne crkve patrijarha Pavla za papin posjet Rusiji, "što mu je najveća neostvarena želja", piše najnoviji broj "Nedeljnog telegrafa" od srijede, pozivajući se na "krugove bliske beogradskoj patrijaršiji".
"Izvor NT-a otkriva da je kardinal Bozanić, koji se nedavno po treći puta sreo s patrijarhom Pavlom i tu svoju bliskost pokazao time što je tri puta u lice cjelivao poglavara SPC-a, biranim riječima ukazao na potrebu da Sveti otac posjeti Srbiju i Rusiju, dva jaka svjetionika pravoslavlja, čime bi se katolička i pravoslavna crkva još više približile i time ekumenski pokret za ujedinjenje pravoslavaca i katolika dobilo na značaju i ubrzanju", piše list.
List dodaje da ni nedavno "posredovanje" ruskog predsjednika Vladimira Putina nije uspjelo, jer se Ruska pravoslavna crkva, njen sinod i patrijarh Aleksej Drugi "žestoko protive papinom dolasku u Moskvu", te je Vatikan "za prodor ka Moskvi" odabrao kardinala Bozanića "imajući u vidu njegove izuzetno dobre odnose s patrijarhom SPC Pavlom, o kojem se i u samom Vatikanu govori kao o živom svecu i jedinom čovjeku čiji autoritet Papi može otvoriti vrata Srbije, a time i odškrinuti dveri Rusije".
Kardinal Bozanić je, piše list, "'ubačen u igru', prema procjenama u crkvenim krugovima, zbog svojih zasluga u smirivanju strasti i negativnih emocija u odnosima Hrvata i Srba, katolika i pravoslavaca. Također mu se pripisuje 'zasluga za početak prevladavanja povijesnih razlika između katolicizma i pravoslavlja' kroz pomirenje i dijalog".
The Guardian/London - HNS-u prijeti financijska kazna zbog ponašanja hrvatskih navijača u Portugalu
UEFA bi mogla novčano kazniti Hrvatski nogometni savez nakon što su hrvatski navijači na utakmici protiv Francuske isticali zastave s rasističkim insignijama i izvodili uvredljive grimase, doznaje The Guardian u utorak.
Glasnogovornik UEFA-e Robert Faulkner kazao je da će disciplinski odbor morati razmotriti incidente. Ocijeni li taj odbor UEFA-e da su navijači "krivi", HNS bi mogao biti kažnjen, prenosi londonski list njegove riječi.
UEFA-in parner u borbi protiv rasizma FARE (Nogometom protiv rasizma u Europi) izvijestio je da su na spomenutoj utakmici u Leiriji istaknute najmanje dvije zastave s ekstremno desničarskim insignijama pokreta "white power" a hrvatski su navijači upućivali francuskim igračima i uvredljive grimase.
"Razmatramo izvješća delegata i suca", prenosi londonski list riječi glasnogovornika UEFA-e Faulknera, uz napomenu da na utakmici nisu istaknuti kukasti križevi "iako je bilo keltskih križeva, simbola ekstremnih desničara u Hrvatskoj".
"Nećemo dopustiti isticanje bilo kakvih ektremnih političkih slogana ili rasističkih insignija", naglašava Faulkner, dodajući da je "bolje oduzeti navijačima uvredljive zastave prije no što budu istaknute na stadionu i zadaća je redara i policije da ne bude istaknuto ništa uvredljivo".
Dosad je Euro 2004. općenito dobivao dobre ocjene: "Turnir je dosad bio relativno dobar - našu je pozornost privuklo nekoliko problema neonacističke prisutnosti ali sve dosad bilo je malo primjera ovakve vrste masovnog rasizma", kazao je Piara Powar iz britanske skupine za borbu protiv rasizma "Kick it Out".
"Nakon utakmice s Francuskom povjerenik HNS-a za sigurnost Zoran Cvrk ispričao se zbog ponašanja 'male skupine naših navijača', dodajući da je njegov nogometni savez 'razočaran što je ta manjina pokazala svoje ružno lice'", prenosi The Guardian.
The Daily Telegraph/London - Hrvatski nogometni čelnici nisu uspjeli obuzdati rasizam hrvatskih navijača
Hrvatski navijači pokazuju rasizam prema nogometašima drugih rasa, primjećuje u utorak The Daily Telegraph (po BBC-ju).
Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković priznao je u ponedjeljak uoči utakmice da sportski čelnici u Hrvatskoj nisu uspjeli obuzdati navijače koji vrijeđaju crne nogometaše, prenosi londonski list.
Tijekom prošlotjedne utakmice protiv Francuske hrvatski su navijači dobacivali pogrdne riječi igračima engleske i francuske reprezentacije Patricku Vieiri i Thierryju Henry, dok su na utakmici protiv Engleske "majmunom" nazivali Arsenalova braniča Ashleya Colea, koji je mješovitog porijekla, bilježi The Daily Telegraph.
Nautilus/Vicenza - Neki navijači ne razumiju da izgredi ne pridonose ugledu njihove zemlje
Premda nemaju nikakve veze s ubojstvom engleskog navijača u Lisabonu hrvatski navijači međutim imaju veze s neredima koji su izbili u Beču nakon utakmice između nogometnih reprezentacija Hrvatske i Engleske, piše u srijedu talijanski internet magazin Nautilus.
U članku se navodi da se, po agenciji APA, oko 500 pijanih hrvatskih navijača nakon utakmice sukobilo s austrijskom policijom te da su lakše ozlijeđena četvorica policajaca. "Hrvatska, koja je nedavno ostvarila neovisnost (devedesetih godina), sportska nadmetanja osjeća kao prigode za postizanje međunarodnog ugleda. No sigurno je da na ovaj način gubi bodove. To je, međutim, koncept koji teško prodire u umove nacionalističkih fanatičnih navijača na svim prostorima", ocjenjuje se u prilogu.
RFE/Prag - Većina hrvatskih građana ne zna da je 22. lipnja Dan antifašističke borbe
Iako se 22. lipnja već godinama u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašizma, uvelike u marginaliziran i većina građana gotovo i ne zna koji praznik slavi, konstatira Radio slobodna Europa.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić kaže da ga rezultati anketa koji upućuju na takav zaključak uopće ne čude: "Od promjene vlasti 1990. g. imali smo sustavno zatiranje svakog pojma antifašizma i svakog vezanja za NOB, a na propagiranju tog praznika, ili tih događaja, nitko ne radi osim naše organizacije".
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić drži da je to u neku ruku i dobar znak: "To vam je kao kada 99,9 posto ljudi u Europi ne bi znalo tko je predsjednik Švicarske. Nikad se ne pojavljuje u novinama. Američkog predsjednika znaju svi. I našeg su znali svi. Ljudi polako zaboravljaju", tumači Pusić, dodajući da je takav razvoj događaja dobar kada je riječ o događajima vezanim za traume.
No, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava istodobno strahuje da će mlade generacije Q"izgubiti taj osjećaj da se prepoznaju ideje koje dovode do nekakvih groznih diktatura i do pojava kao što su bili nacisti", prenosi postaja.
Ivan Fumić naglašava pak da se demokratskim promjenama 2000. godine odnos prema antifašizmu u Hrvatskoj počeo bitno mijenjati i danas ga gotovo sve stranke priznaju kao temelj hrvatske države.
"Ipak, nekih velikih pomaka nije bilo, a posebno se nije suprotstavilo u smislu da se izvrši revizija u školskim udžbenicima u kojima se sudionici Narodnooslobodilačke borbe prikazuju kao zločinci dok se pravi zločinci ustaškog pokreta prikazuju kao hrvatski domoljubi i branitelji", upozorava on.
Zato predsjednik Saveza antifašističkih boraca zaključuje da Hrvatska mora još dosta učiniti i u pogledu ljudskih prava i tolerancije: "Moram istine radi reći da se Vlada trudi provesti proeuropsku politiku. Mora se znati da su negativne posljedice desetogodišnje autoritarne vlade Franje Tuđmana ostavile vrlo pogubne posljedice i da je taj period teško izbrisati za kratko vrijeme", ističe Fumić u razgovoru za RFE.
Mehr News Agency/Teheran - Sveučilišno izaslanstvo u posjetu Iranu
Izaslanstvo zagrebačkog Sveučilišta nalazi se u jednotjednom posjetu Iranu koji je organizirao Iranski ured za kulturu iz Zagreba u suradnji s Organizacijom za islamsku kulturu i odnose, izvjestila je iranska agencija MNA.
Agencija piše da su dvije strane odlučile poboljšati znanstvene i kulturne veze iranskih i hrvatskih visokoobrazovnih ustanova pa će tako predstavnici zagrebačkog sveučilišta potpisati memorandume o razumijevanju s teheranskim sveučilištem i Organizacijom za islamsku kulturu i veze na polju znanosti i obrazovanja, stoji u tekstu.
Tijekom boravka u Iranu hrvatsko se izaslanstvo namjerava susresti s predstavnicima teheranskog i isfahanskog sveučilišta i predstavnicima drugih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, a planiraju se i posjeti značajnim povijesnim, kulturnim i umjetničkim znamenitostima Irana, dodaje agencija MNA.
Dnevnik/Novi Sad - Novosadsko Kazalište mladih dobilo nagradu za adaptaciju na zagrebačkim Danima satire
Predstava novosadskog Kazališta mladih "Anđeli babilona" dobila je posebno priznanje za adaptaciju teksta na 28. danima satire u Zagrebu, bilježi novosadski "Dnevnik".
Predstava koju je po tekstu Mate Matišića adaptirao i režirao Nenad Gvozdenović naišla je na izvanredan prijem kod publike, a prema riječima direktora Kazališta mladih Dragoljuba Selakovića, ansambl je ponovio uspjeh od prije dvije godine, kada je predstavom "Komadić" na istom festivalu dobio nagradu za režiju.
"Bez protekcije potpuno smo se regularno prijavili na festival, čak je video kazeta sa snimkom predstave tih 400 kilometara do Zagreba putovala 27 dana i stigla u zadnji trenutak", komentirao je Selaković za "Dnevnik" primjedbu da je predstava "Anđeli Babilona" očigledno zanimljivija stranim nego domaćim selektorima budući da je na festivalima u SCG-u uglavnom ispadala iz konkurencije.