Odluka o Hrvatskoj očekuje se u petak, drugi dan summita. Prema prijedlogu zaključaka, Hrvatska se proglašava kandidatom, a pregovori bi trebali početi bilateralnom međuvladinom konferencijom, najavljenom za početak sljedeće godine.
Novim ustavom ustanovila bi se dužnost predsjednika EU-a, čime bi se zamijenio dosadašnji sustav rotirajućeg predsjedništva, te ministra vanjskih poslova, koji bi objedinio dužnosti visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenika Europske komisije za vanjske poslove. Također bi se smanjio broj područja u kojima se odlučuje konsenzusom, pojednostavio sustav glasovanja u Vijeću ministara, a Europski parlament bi dobio veće ovlasti.
Najteža pitanja oko kojih će se morati složiti 25 europskih čelnika bit će formula za dvostruku većinu, broj povjerenika u budućoj Europskoj komisiji, područja u kojima treba ostati nacionalni veto te pitanje kako sankcionirati prekoračenje dopuštenog proračunskog deficita.
Europsko vijeće također bi trebalo imenovati nasljednika predsjednika Europske komisije Romana Prodija, kojem mandat istječe krajem listopada. U opticaju je nekoliko imena - aktualni europski povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, belgijski premijer Guy Verhofstadt, sadašnji povjerenik za pravosuđe i unutarnje poslove Portugalac Antonio Vitorino i irski premijer Bertie Ahern. Oko Junckera postoji najveća suglasnost, ali on uporno ponavlja da ne želi tu funkciju. Njemačka i Francuska podupiru Verhofstadta, ali protiv njega je Velika Britanija. Ne isključuje se mogućnost da imenovanje budućeg predsjednika EK-a bude odgođeno za sljedeći mjesec.