"Krišković je odbijao bilo kakvu balkansku orijentaciju Hrvatske, a da bi objasnio razloge svoga protivljenja, toliko osamljenoga među hrvatskim političarima toga doba, posegnuo je za argumentima koje su svi oni ili zaboravljali ili omalovažavali," piše priređivač Kriškovićevih djela akademik Dubravko Jelčić.
Dodaje kako je Krišković isticao da "Hrvati tijekom cijele svoje povijesti nisu imali nikakve ni političke ni kulturne ni psihološke veze sa svojim istočnim susjedima, da su Hrvati i Srbi dva naroda sasvim različita i po svojoj državnoj svijesti i po svojoj civilizacijskoj pripadnosti, da su štoviše i njihove državne svijesti različitih kvaliteta, jer su im različiti i postanak i sadržaj i usmjerenost, dakle međusobno su inkopatibilne, što naravno već samo po sebi isključuje čvrst temelj za uspostavu njihove državne zajednice."
U knjizi "Izabrani politički eseji" (496 str.) objavljena su "Pisma Juniusova", esej "O ideji engleskoga ustava" iz knjige "Anglia docet", "Dva svijeta" iz knjige "Širom svijeta", "U svijetu paradoksa", "Velike demokracije i diktature" iz knjige "Na izmaku ove naše demokracije" i prikupljeni eseji "Zar suton demokracije", "Jedan vijek političkih ideja vodilja", "U poratnoj Europi", "Rat ideologija" i "U povodu ovog rata".
Uz predgovor koji je napisao Dubravko Jelčić, objavljen je i Ljetopis Vinka Kriškovića, bibliografija i važnija literatura o Kriškoviću.
Na kraju knjige objavljene su tekstološke napomene, tumač imena, izraza i rječnik.
U knjizi "Izabrani književni i politički eseji" (340 str.) objavljeni su eseji Nordijski mit, Hamlet, Sjen osvetnik i Julije Cezar iz knjige eseja o Shakespeareu, izbor iz knjige "Moderni engleski eseji", Autobiografija Vinka Kriškovića i izbor političkih eseja iz knjižice "Posljednji eseji".
Tekstološke napomene, tumač imena i izraza te rječnik pridodani su i ovoj knjizi.
Vinko Krišković (1861.-1952.) smatra se svojevrsnom sintezom hrvatskoga političkog mišljenja 20. stoljeća, koji uz Milana Šufflaya, Ivu Pilara i Filipa Lukasa tvori kvartet koji je hrvatsku političku riječ iz populističke retorike i prizemne demagogije uzdigao na razinu intelektualne misli.