Il Piccolo/Trst - Žužul i Frattini o imovini esula
Sastanak hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula s talijanskim ministrom Francom Frattinijem, 16. lipnja u Rimu, možda će rezultirati nastavkom rada mješovitog talijansko-hrvatskog povjerenstva, osnovanog u listopadu 2002. godine, radi rješavanja problema povrata imovine talijanskim izbjeglicama iz Istre i Dalmacije, piše danas list "Il Piccolo".
To povjerenstvo, koje treba utvrditi postoje li slučajevi u kojima talijanski izbjeglice (esuli) nisu obuhvaćeni ni jednim međudržavnim ugovorom o plaćanju odštete za napuštenu imovinu, sastalo se samo u travnju 2003. kada su razmijenjeni postojeći dokumenti.
"Možda će 16. lipnja Frattini i Žužul razjasniti pozicije dviju strana prije nego što u Zastupničkom domu bude ratificiran Sporazum o stabilizaciji s Hrvatskom", piše u petak " Il Piccolo".
Tršćanski list prenosi izjavu državnog tajnika u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Hide Biščevića o očekivanoj ratifikaciji Sporazuma, kao i izjavu talijanskog podtajnika ministarstva vanjskih poslova Roberta Antonionea po kojoj će Rim nastaviti "snažno podupirati ulazak Hrvatske u Europsku uniju".
To je rečeno nakon što je Hrvatski sabor donio odluku o odgodi primjene odluke o uspostavi zaštićenog ribolovnog pojasa u Jadranu.
"Il Piccolo" prenosi i izjavu predsjednika Saveza udruga julijansko-dalmatinskih izbjeglica Guida Brazzodura, koji kaže kako "očekuje deblokiranje toga pitanja (esula)", kao i Biščevića koji kaže "mi smo spremni za nastavak rada povjerenstva u europskom duhu uz uvjet razjašnjenja povijesne dimenzije tog fenomena".
List pretpostavlja da se izraz "razjašnjavanje fenomena" odnosi na pritiske na Vladu premijera Ive Sanadera koji dolaze iz Dalmacije, gdje su bivši logoraši više puta zatražili odštetu od Italije "za sve što su propatili".
"Il Piccolo" također piše da je hrvatska javnost, posebno ribari, loše primila odgodu primjene odluke o zaštićenom pojasu.
Delo/Ljubljana - Italija priznala Sloveniji pravo na njenu "jadransku zonu"
Italija je ovoga proljeća potvrdno odgovorila na zahtjev Slovenije da joj se prizna sljedništvo sporazuma o delimitaciji epikontinentalnog pojasa koji su 1968. godine sklopile Italija i bivša SFRJ, tvrdi u broju od petka ljubljansko "Delo".
Taj slučaj, koji Ljubljana do sada nije davala "na velika zvona", tvrdi list, nov je element u dosadašnjem sporu s Hrvatskom oko ekološko-ribolovne zone u Jadranu i delimitaciji s Hrvatskom na moru, a praktično znači da je "Rim priznao Sloveniji pravo na jadransku zonu". Vodeći slovenski dnevnik pri tom se poziva na razgovor sa stručnjakom za međunarodno pravo dr. Mihom Pogačnikom koji je proteklih godina komentirao prijepore u vezi morske granice između Slovenije i Hrvatske, neko vrijeme i kao vanjski suradnik ministarstva vanjskih poslova.
Informaciju da je Italija priznala Sloveniji notifikaciju sporazuma o delimitaciji epikontinentalnog pojasa Italije i SFRJ potvrdili su neslužbeno u diplomatskim krugovima u Zagrebu i Ljubljani, a od slovenskog ministarstva vanjskih poslova nisu se mogle dobiti službene izjave, navodi "Delo".
Notifikacijom sporazuma Italija je, rekao je za "Delo" Pogačnik, "via facti" priznala Sloveniji da i ona posljedično ima pravo na proširenje jurisdikcije na Jadranu, pa i na ekološko-ribolovnu zonu. No, Slovenija se, rekao je za "Delo" Pogačnik, "za razliku od Hrvatske neće odlučiti za takav jednostrani korak".
Ukoliko bi Hrvatska u proglašenoj zoni 3. listopada počela primjenjivati svoju jurisdikciju, makar u odnosu na države koje nisu članice EU-a, a ako bi se to izvodilo u području mora koje je bilo "predmet bilateralnih pregovora koji su završeni sporazumom Račan-Drnovšek", Slovenija mora upotrijebiti sva sredstva međunarodnog prava za osporavanje hrvatske jurisdikcije, ocijenio je Pogačnik.
"To znači da bi svaki čin hrvatskih vlasti na spornom području koje je do sada bilo otvoreno more bio na granici incidenta", navodi "Delo". Pogačnik je rekao da se ne slaže s analizama prema kojima je potpisivanjem zapisnika na trilateralnom sastanku u Bruxellesu prije tjedan dana Slovenija praktično "prihvatila hrvatsku jurisdikciju za nečlanice EU-a do točke T5".
"Budući da u potpisanom zapisniku Hrvatska nije izrazila protivljenje rezervi Slovenije i Italije, možemo očekivati da će Hrvatska postupati u skladu s očekivanjima EU-a i da će uvažavati interese obiju susjednih država", izjavio je Pogačnik za ljubljansko "Delo".
Oslobođenje/Sarajevo - Vrijeme je da se prekine igra oko Luke Ploče
Izaslanstvo Bosne i Hercegovine vratilo se sa sastanka u Zagrebu s "košarom kiselih jabuka", konstatira u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje".
Na sastanku Međudržavnog vijeća za suradnju Hrvatske i BiH potpisana su samo dva "nimalo atraktivna sporazuma, tek toliko da gosti ne odu praznih ruku", ocjenjuje list, navodeći u tom kontekstu primjer Smjernica za unapređenje odnosa.
Taj dokument sadrži, između ostalog i pet "otvorenih pitanja", koja valja riješiti u sljedećih šest mjeseci, a među njima je i "famozni Sporazum o Luci Ploče", navodi "Oslobođenje, primjećujući da njegovi potpisnici nisu visoko rangirani državnici i političari već veleposlanici, što dovodi u pitanje njegovu realizaciju.
Osvrnuvši se na otpor realizaciji tog sporazuma u samoj Luci Ploče, "Oslobođenje" bilježi prijetnju Hrvatske udruge sindikata "hrvatskom varijantom balvan revolucije", dodajući da su i "uoči posljednje sjednice Međudržavnog vijeća za suradnju dežurni čuvari hrvatskog suvereniteta u Pločama ponovno uspostavili visok stupanj mobilnosti".
"Vrijeme je u Pločama davno stalo. No, umjesto da brinu o poslu i krugu, lokalni stranački prvaci i sindikalne vođe budno motre na 'neprijatelje iz Bosne', spremni - u slučaju da se ovi pojave - zapaliti vlastitu luku", napominje list.
"Stvari bi vjerojatno stajale drugačije kada bi Zagreb imao rezolutan stav o ovom 'otvorenom pitanju'", nagađa sarajevski list i poručuje: "Ako Hrvatska nije zainteresirana za sporazum o kojem je riječ, neka to otvoreno i kaže".
Der Standard/Beč - Mock je ispravno uočavao povijesne trendove
Iako pri promociji svoje Austrijske narodne stranke nije prezao ni od savezništva s Joergom Haiderom, bivši austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock ni u kom slučaju nije bio političar ograničenog, provincijalnog formata, što je i pokazao u procesu raspada Jugoslavije, bilježi bečki list Der Standard.
Mock je prepoznavao povijesne trendove, izvlačio ispravne zaključke i aktivno u njima sudjelovao, naglašava list, navodeći u tom kontekstu primjer sloma komunizma, pristupa Austrije Europskoj uniji i raspada Jugoslavije.
"Mock je ispravno bio uvjeren da će velikosrpski nacionalizam nužno uništiti Jugoslaviju a ocjena da je sam prizvao sablast jugoslavenskog rata prijevremenim priznanjem Hrvatske i Bosne zlonamjerni je falsifikat", tvrdi list.
"Mock je, doduše, utjecao na njemačkog ministra vanjskih poslova Genschera kako bi EU priznao nezavisnost dvije republike ali to se događalo 1992. g. kada je Milošević već odavno aktivirao svoju vojsku", podsjeća Der Standard.
"Mock je bio naklonjen katoličko-nacionalno orijentiranoj Hrvatskoj i previše je zatvarao oči pred Tuđmanovim zločinima ali je odlučujuća ipak bila njegova ispravna procjena da Jugoslaviju nije bilo moguće spasiti", naglašava list.
Bivši austrijski ministar vanjskih poslova nikada nije shvaćao da je Austriji potreban istinski liberalizam i otvorenost prema svijetu ali je u ključnim godinama znao koji su pravi potezi za austrijsku poziciju u Europi, dodaje Der Standard.
VOA/Washington - Hrvati i ostali narodi jugoistočne Europe duguju zahvalnost Ronaldu Reaganu
Politika američkog predsjednika Ronalda Reagana uvelike je pridonijela hrvatskoj samostalnosti, ustvrdio je u razgovoru za Glas Amerike dr. Darko Bekić, veleposlanik i povjesničar, i "vjerojatno jedan od najboljih poznavatelja hrvatsko američkih odnosa".
Iako je "u svjetskoj, a pogotovo europskoj - prije svega ljevičarskoj - javnosti" dočekan s velikim podsmijehom, Reagan se pokazao "jednim od najsposobnijih, najdalekovidnijih američkih predsjednika", naglašava Bekić, podsjećajući da je za mandata netom preminulog bivšeg američkog predsjednika "slomljena kičma svjetskom komunizmu".
"Pad komunizma je - osim ideološkog - imao i ogromno značenje u nacionalnom smislu. Padom komunizma nestale su posljednje višenacionalne autoritarne države. Tu prvenstveno mislim na Sovjetski Savez, na Jugoslaviju i na Čehoslovačku. Padom komunizma nastala je 21 suverena, nacionalna država", podsjeća Bekić u razgovoru za VOA-u.
Složivši se s ocjenom da bez Ronalda Reagana ne bi bilo ni neovisne Hrvatske, on ističe da "u tom smislu mi Hrvati, kao i drugi narodi jugoistočne Europe, možemo biti zahvalni ne samo Reaganu nego - u kontinuitetu - i drugim američkim predsjednicima iz Republikanske stranke".
"Treba se sjetiti i još jednog republikanskog predsjednika, Richarda Nixona, koji je početkom sedamdesetih godina, na Markovom trgu u Zagrebu, na zaprepaštenje tadašnje političke nomenklature, viknuo 'Živjela Hrvatska'. Taj Nixonov uzvik je tada za nas, nacionalno opredijeljene mlade ljude, bio događaj bez presedana. On nam je dao snagu da krenemo prema onome što je kasnije, za nekoliko godina, bilo poznato kao 'masovni pokret' iz 1971.", kaže Darko Bekić u razgovoru za VOA-u.
RFE/Prag - Prognoze o prijevremenim izborima u Hrvatskoj - znak loše procjene
Prema nekim međunarodnim prognozama vladajući bi HDZ mogao iskoristiti uspjehe na europskom planu i u svibnju sljedeće godine, uz lokalne, raspisati i prijevremene parlamentarne izbore, objavljuje Radio slobodna Europa i dodaje da domaći analitičari i oporba u to ne vjeruju.
IDS-ovac Damir Kajin smatra da je riječ o lošoj procjeni jer ne vidi razloga za takav potez HDZ-a koji se na svoje saveznike Hrvatsku stranku umirovljenika i zastupnike nacionalnih manjina mogao više osloniti nego na neke od vlastitih zastupnika.
"Unatoč svim teškoćama i svemu ostalom očito je da postoji ono što ja zovem politička volja Vlade da se izvršava ono što je dogovoreno", komentira u izjavi za RFE predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal odnos hrvatske vlade prema pitanju povrata duga umirovljenicima, važnoj točki suradnje HDZ-a i HSU-a.
Novinar "Ferala" i politički analitičar Marinko Čulić kaže da su prijevremeni parlamentarni izbori mogući ali ne zato što bi HDZ imao velikih problema: "Oni se, istina, naziru, ali mislim da ne ulaze u kritičnu masu koja bi dovela do izvanrednih izbora. Njima jednostavno zasad još dobro ide", zaključuje Čulić za RFE.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula upozorava da je dobra vanjska politika korisna ali bez rezultata na gospodarskom planu nije dovoljna za izborni uspjeh.
"To je jednostavno vlada koja se nije koncentrirala na gospodarstvo, na razvoj i na sva ona pitanja koja via facti najviše znače za građane Hrvatske i prema tome, ako mogu spekulirati, onda bih rekao da nas izbori čekaju vrlo brzo ali da to neće biti parlamentarni već predsjednički i lokalni izbori", napominje Picula u izjavi za postaju.
Dnevnik/Novi Sad - Hrvatska je bliža EU-u od SCG-a jer nitko ne dovodi u pitanje njene granice
Hrvatska koja se smatra kandidatom za pridruživanje Europskoj uniji nije "odskočila" zbog gospodarske stabilizacije već je "odskočila zato što je riješila svoje državno pitanje i njene granice više nitko ne dovodi u pitanje", ocijenio je profesor i savjetnik premijera SCG-a Vojislava Koštunice za politička pitanja Slobodan Samardžić na predstavljanju svojeg rada u mjesečniku "Prizma", prenosi novosadski "Dnevnik".
Kompletan proces pridruživanja Srbije i Crne Gore EU-u u rukama je Bruxellesa, ocijenio je pritom Samardžić, ukazavši na tri najveća problema SCG-a koje joj EU zamjera u zadnjem izviješću u pogledu politike pridruživanja zapadnog Balkana, a to su suradnja SCG-a, u prvom redu Srbije, s haaškim sudom, funkcioniranje institucije državne zajednice i jedinstveno tržište SCG-a.
"Haag je nespecifičan uslov Brisela, i pošto nije izvorna politika EU, ona bi lako mogla ovu temu da skine s repertoara svojih uslova, a da time ne ugrozi djelovanje Tribunala u smjeru koji mu je namijenilo Vijeće sigurnosti UN-a. Ovako ni najmanje ne pomaže djelovanju Tribunala, ali svojim pritiscima na SCG otežava proces njenog pridruživanja", rekao je Samardžić i dodao da je SCG na repu integracije jer još uvek nije dobila ni Studiju izvodljivosti, koja je uvjet za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Samardžić je istaknuo da dva specifična uslova Bruxellesa za pridruživanje, a to su razvijene institucije državne zajednice s kojima EU pregovara i jedinstveno tržište, koči vlast u Podgorici. Tu su još i dodatne teškoće prisutne u obje države članice SCG-a, primijetio je Samardžić, dodavši da Srbija loše stoji u reformskoj politici, dok su joj europske kočnice još uvijek nestabilne institucije, harmonizacija domaćeg i europskog zakonodavstva, stručnost kadra za pridruživanje Europi, prenosi list.
Danas/Beograd - "Sanaderovska šminka" Tomislava Nikolića ne može prikriti antidemokratsku i anticivilizacijsku suštinu
Kandidat Srpske radikalne stranke za predsjednika Srbije će, svi su uvjereni, dobiti najviše glasova, i to "na programu u kojem se, unatoč sanaderskom šminkanju Tomislava Nikolića, veterana rata u Hrvatskoj, ne može prikriti antidemokratska i anticivilizacijska suština", piše beogradski "Danas".
List prenosi da prognoze govore da će očito biti drugog kruga u kojem će se sigurno naći kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, a drugi sudionik bit će Boris Tadić ili Dragan Maršićanin piše list ističući i podatak da se u srpskoj dijaspori za glasovanje prijavilo tek četiri tisuće birača. One koji su iz Srbije otišli devedesetih očito ne zanima pustolovina države koju su napustili a "onima koji nisu otišli preostaje još jedan izbor za manje lošeg", zaključuje list.
Reuters/London - Predizborno omekšavanje radikala Nikolića
Srbi nikada neće biti u toplim i prijateljskim odnosima s Hrvatima i Slovencima ali je gospodarska suradnja moguća, rekao je kandidat Srpske radikalne stranke za predsjednika SCG-a Tomislav Nikolić u razgovoru za agenciju Reuters.
Svaki razgovor o 'velikoj Srbiji' na Balkanu zvoni na uzbunu no Nikolić kaže da na taj san ima pravo svaka nacija, piše agencija. "Moj cilj nije širenje granica Srbije, moj je cilj i san da se na Balkanu uspostavi država Srba", kaže Nikolić, ne objašnjavajući kako bi bosanski i hrvatski Srbi mogli pripasti Srbiji bez mijenjanja granica, piše Reuters. Nikolić u razgovoru za agenciju ocjenjuje i da Srbi "nikad neće biti u ljubavi i prijateljstvu s Hrvatima i Slovencima", ali dopušta da će biti gospodarske suradnje, navodi agencija.
Nikolić je potpredsjednik nacionalističke Srpske radikalne stranke koju vodi Vojislav Šešelj, koji trenutno čeka na suđenje pri haaškom sudu pred kojim je optužen za zločine u Hrvatskoj i BiH počinjene devedesetih, podsjeća Reuters. Nastojeći se približiti političkom centru, poput nacionalističkog HDZ-a u susjednoj Hrvatskoj koji se vratio na vlast pod predsjednikom vlade Ivom Sanaderom, Nikolić u srpskim predsjedničkim izborima prigušuje neke od najčešćih huškačkih retorika u stranci, no za razliku od Sanadera, koji je iz stranke uklonio visoko pozicionirane tvrdolinijaše, Nikolić nije proveo čistku i nije se otvoreno suprotstavio Šešeljevom čelništvu, piše Reuters.
"Poštivat ću svakog srbijanskog građana, ispunit ću sve međunarodne obaveze Srbije i uspostavit ću dobre odnose s državnicima Istoka i Zapada i neka tada Zapad odluči može li takva osoba biti predsjednik države ili ne", rekao je Nikolić Reutersu. "Ponašat ću se kao i svaki drugi izabrani predsjednik u drugim državama, poštivat ću ustav i zakone", rekao je Nikolić u razgovoru za Reuters.
I glede suradnje s haaškim sudom Nikolić je zauzeo mekše stajalište nego ranije govoreći da će se svatko iz njegove stranke, ako će biti optužen poput njihova predsjednika, dragovoljno predati sudu, primjećuje agencija. "No mi ne možemo Haagu izručiti one koje smo mi Srbi poslali na frontu, kojima smo zapovijedili da nas brane, mi to moramo riješiti u Srbiji", rekao je Nikolić agenciji, izražavajući nadu da će sud Ujedinjenih naroda dozvoliti suđenja pred srbijanskim sudovima.
FT/London - Ultranacionalist Nikolić najizgledniji pobjednik srbijanskih predsjedničkih izbora
Tomislav Nikolić, ultranacionalistički kandidat srpske radikalne stranke, najizgledniji je pobjednik srbijanskih predsjedničkih izbora, piše Financial Times primjećujući da Nikolićeva predizborna kampanja oživljava ideje "velike Srbije".
"Nikolićeva kampanja oživljava ideje 'velike Srbije' iz vremena ratova na Balkanu, a koja bi se teoretski prostirala do hrvatske jadranske obale. Umjerene nacionaliste umiruje govoreći da su teritorijalna osvajanja dugoročni projekt i obećavajući da Srbiju nikada neće povesti u rat sa susjednim državama", piše list.
Diplomati u Beogradu predviđaju da bi kao predsjednik Srbije Nikolić pokušao srušiti reformističku vladu Vojislava Koštunice i izazvati prijevremene parlamentarne izbore na kojima bi srpski ultranacionalisti osvojili još veći udio u vlasti, napominje londonski list.
Dnevnik/Novi Sad - Vojvodina želi svoje proizvode učiniti prepoznatljivim tržištima susjednih zemalja
Vojvođanski proizvodi imaju dobre izglede na tržištima Austrije, Hrvatske i regije ocijenio je za novosadski "Dnevnik" u razgovoru o inicijativi stvaranja robne marke "najbolje iz Vojvodine" Ivan Gross, potpredsjednik Austrijsko-srpskocrnogorskog poslovnog vijeća Ivan Gross, austrijski poslovni čovjek hrvatskog porijekla i glavni direktor bečke kompanije Grimex .
Ivan Gross je tijekom prošlog tjedna boravio u Novom Sadu u sastavu izaslanstva grada Beča koje je posjetilo vojvođansku skupštinu Vojvodine, piše list. Izvršno vijeće Vojvodine pokrenulo je inicijativu za stvaranje regionalne robne marke "najbolje iz Vojvodine", a Gross, odgovarajući na pitanje lista kako bi na hrvatskom ili austrijskom tržištu mogli biti primljeni vojvođanski proizvodi, ocjenjuje da vojvođanski proizvodi imaju "izuzetno velike izglede" na tržištu regije.
Na novinarsku primjedbu da za stvaranje jakih brandova treba učinkovitiji pristup u kojem se stvara zaštićena izvozna marka tipa "najbolje iz Vojvodine", poput marketinške akcije "Kupujmo domaće" ili "Kupujmo hrvatsko", Gross kaže za list da se "recepti u Hrvatskoj i Srbiji ne mogu uspoređivati jer je ipak Srbija trenutno u potpuno drugačijem položaju nego Hrvatska" te dodaje da "Vojvodina očigledno učiniti određeni iskorak, no posebno treba podvući da se pravi brand može stvoriti samo u inozemstvu, jer tek tamo dolazi do pravog tržišnog vrednovanja određenog proizvoda".
Pobjeda/Podgorica - Hrvatski filmovi na kotorskom Sub-Aqua festivalu
Na dvodnevnom trećem mediteranskom festivalu filmova o podvodnom svijetu, Sub-Aqua festu, koji se otvara u petak, okupit će se u crnogorskom Kotoru značajan broj ronilaca, novinara, filmskih autora i predstavnika filmskih kuća iz velikog broja zemalja, a među najboljim filmskim ostvarenjima o podvodnom svijetu pojavit će se i filmovi hrvatskih autora, najavljuje podgorička "Pobjeda".
Na festival dolaze filmovi iz Australije, Belgije, Njemačke, Velike Britanije, Mađarske, Srbije, Češke, Slovačke, Crne Gore, Hrvatske i Italije, navodi list, dok će izvan konkurencije biti prikazani filmovi koji su osvojili Zlatnu i Srebrnu palmu na svjetskom festivalu prošle godine u Antibima u Francuskoj. U okviru Festivala bit će u subotu u Regionalnom centru za obuku ronilaca, zaštitu i kontrolu na moru u Bijeloj održan okrugli stol s temom "Zaštite podvodnog svijeta Mediterana", najavljuje list.
Chemnitzer Morgenpost/Chemnitz - U Splitu ukraden autobus njemačkog prijevoznika
Tijekom kružnog putovanja po Hrvatskoj skupina od 30 njemačkih turista ostala je u Splitu bez - autobusa, bilježi Chemnitzer Morgenpost.
"Dugoprstići su provalili u autobus vrijedan 250 tisuća eura, startali motor pomoću žica i odvezli se", piše list. "Autobus više nije viđen - usprkos tome što smo krađu odmah prijavili hrvatskoj policiji", ističe autobusni poduzetnik Bodo Dutzky iz agencije Goeltzschtal-Reisen.
Prenoćivši u jednom splitskom hotelu, vozači su prvi ustali i krenuli pogledati autobus na hotelskom parkiralištu ali on je već bio nestao, prenosi list.
"Smjesta smo iz Rodewischa u Split poslali zamjensko vozilo budući da se putovanje moralo nastaviti", napominje Dutzky, čudeći se pritom što hrvatska policija nije zaustavila zamjenski autobus usprkos činjenici da je lakiran na identičan način kao i ukradeno vozilo.
Umjesto toga, zamjensko je vozilo zaustavljeno pri povratku u Njemačku: "Policajci su odmah znali da je ukraden autobus", prenosi Chemnitzer Morgenpost Dutzkyjev komentar.