Zaman/Istanbul - Turski će parlament podržati ulazak Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO
Na temelju zahtjeva triju skupina za podršku Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji, turski je parlament pokrenuo inicijativu da se prije summita u Istanbulu krajem lipnja te tri zemlje pozovu u članstvo NATO-a, objavio je u utorak turski konzervativni dnevni list Zaman.
Te tri skupine zahtijevaju da predsjednik parlamenta objavi deklaraciju podrške, piše Zaman.
Inicijativa je ušla u dnevni red na zahtjev čelnika parlamentarnoga vijeća za Europsku uniju Yasara Yakisa. Pristaše inicijative pripremili su nacrt deklaracije na temelju podataka ministarstva vanjskih poslova.
"Očekujemo objavljivanje deklaracije u utorak. Turska pozorno razmatra članstvo tih zemalja", rekao je čelnik skupine za prijateljstvo Turske i Makedonije i član stranke pravde i razvitka Niyazi Pakyurek.
U tekstu se između ostaloga kaže: "Parlament podržava politiku 'otvorenih vrata' (NATO-a) prema onim zemljama koje imaju dovoljno političke volje da ispune uvjete Saveza, s ciljem jačanja euroatlantskoga mira, sigurnosti i stabilnosti".
"Turski parlament podržava konkretnu perspektivu za članstvo Makedonije, Albanije i Hrvatske u NATO-u", piše Zaman, "i zato poziva vladu da za to potraži potvrdu među saveznicima".
VOA/Washington - Odgoda primjene ribolovno-ekološke zone - udovoljavanje interesima talijanskih ribara
Odluka Hrvatskog sabora o odgodi primjene ribolovne zone "veliko je poniženje za sve hrvatske ribare, a i za čitavu Hrvatsku u cjelini", ustvrdio je u razgovoru za Glas Amerike predsjednik ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Tonči Božanić.
Iako su Europska unija i sve njezine članice potpisale međunarodnu konvenciju o pravu mora te iako su sve članice EU-a iskoristile pravo na proglašenje ribolovne zone - uz izuzetak Italije i Grčke - "nama kao maloj državi koja želi ući u europsku obitelj to se brani", ističe Božanić.
Hrvatski ribari i predsjednik njihova ceha Tonči Božanić pitaju čemu za Hrvatsku postoje dvostruki kriteriji a zatražili su i sastanak s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom: "Želimo upozoriti premijera Sanadera da je odluka o odgodi primjene ribolovno-ekološke zone na Jdranu udovoljavanje interesima talijanskih ribara", najavljuje Božanić u razgovoru za VOA-u.
Ribari će od Sanadera tražiti da odluka o primjeni ribolovno-ekološke zone u Jadranu "stupi 3. listopada na snagu u svom punom značenju. "Potrebno je jedno područje Jadrana koje je sada potpuno bez zakona i gdje se ne primjenjuju nikakvi zakoni implementirati u naš hrvatski zakon o morskom ribarstvu", tumači Božanić.
FT/London - WWF pozvao EU da prestane davati subvencije ribogojilištima tuna
Subvencije Europske unije za uzgoj tuna na Sredozemlju mogu dovesti do istrebljenja ugrožene plave tune za samo nekoliko godina, upozorila je u svom izvješću organizacija za zaštitu okoliša WWF, prenosi Financial Times.
WWF u izvješću kaže da bi EU trebao riješiti rupe u zakonima koje omogućuju da ribogojilišta tuna da traže subvencije namijenjene za akvakulturu, te da bi Bruxelles trebao uvesti i kvote za tu djelatnost, piše list. Sredozemne zemlje u kojima postoje uzgajališta tuna su Španjolska, Italija, Turska, Malta, Cipar, Hrvatska, Tunis i Libija a do velikog rasta u broju ribogojilišta tuna uglavnom je potaknulo tržište Japana, odnosno japanska potražnja za sushijem i sashimijem, stoji u prilogu.
WWF upozorava da se uzgoj tuna, odnosno njihovo hvatanje i tov u kavezima, na Sredozemlju prošle godine povećao za 50 posto i dostigao 21 000 tona što je predstavlja "izlov nekompatibilan s očuvanjem zdrave populacije plave tune", piše londonski list. Subvencije Europske unije pomažu nastavak rada te industrije unatoč pada cijena i zasićenja japanskog tržišta, ukazuje WWF.
ANSA/Rim - Talijanska vlada odobrila projekte ulaganja u Bugarskoj i Hrvatskoj
Tehničko-operativni odbor za Balkan talijanske vlade odobrio je dva projekta ulaganja u Bugarskoj i Hrvatskoj koje je izradio odjel za internacionalizaciju poslovanja ministarstva za proizvodne djelatnosti, objavio je u ponedjeljak doministar za proizvodne djelatnosti Adolfo Urso, izvješćuje agencija ANSA.
Prvi projekt, vrijedan 158 milijuna eura, namijenjen je razvoju gospodarske suradnje talijanskih i bugarskih tvrtki kroz stručno usavršavanje lokalnih poduzetnika i razvoja sustava proizvodnje. Drugi projekt, vrijedan 210 milijuna eura, namijenjen je Hrvatskoj, posebice Splitsko-dalmatinskoj županiji, otocima Braču, Hvaru i Šolti, i odnosi se na turistički sektor, navodi ANSA. Ovaj projekt nastao je s idejom da se putem obrazovanja lokalnog tehničkog i menadžerskog osoblja pruži podrška projektima regionalnog značaja uz posebnu pozornost za zemlje druge obale Jadrana, a pri tome pomogne i lokalnim talijanskim zajednicama.
U suradnji s hrvatskim ministarstvom kulture, aktivirat će se i razviti mreža za stvaranje integriranog sustava turističke ponude u skladu s posebnostima i potencijalima mjesta, navodi ANSA. Projekte će provesti Informest, agencija za internacionalizaciju poslovanja tvrtki na Balkanu.
"Balkan za Italiju predstavlja područje od prioritetnog ineteresa, i na političkom i na gospodarskom planu, priliku koju posebice talijanski sjeveroistok mora znati iskoristiti kako bi ostvario rast i nastupio na međunarodnoj razini", istaknuo je doministar Urso.
Danas/Beograd - Apatin strahuje od ponovnog otvaranja pitanja granice s Hrvatskom
U općinama Apatin i Sombor odavno se uvriježilo mišljenje da je granica između Hrvatske i SCG-a sredina Dunava i da će tako i ostati, ali nakon nedavnog posjeta državnog izaslanstva SCG-a Zagrebu i obnavljanja pitanja razgraničenja, Somborci i Apatinci su se uznemirili, bilježi beogradski "Danas".
"Građani Apatina poprilično su uznemireni zato što bi u slučaju pomicanja granične međe praktično ostali bez izlaza na Dunav, nova granica bi zamalo išla samim rubom grada", izjavljuje za beogradski list predsjednik Skupštine općine Apatin Milan Dražić.
"Općina Apatin ostala bi bez oko 2200 hektara, 560 vikendica i kuća. Neke od ovih kuća upravo su kupile izbjeglice iz Hrvatske", podsjeća Dražić, upozoravajući da je općina Apatin uložila puno novaca u infrastrukturu, uređenje prostora, "a do 1991. g. građani su porez plaćali katastarskoj općini Beli Manastir u Hrvatskoj".
Predsjednik nevladine organizacije "Otvoreni Licej" iz Sombora Gojko Mišković kaže za list da je upozorio vlasti u općini, pokrajini i republici na potencijalni granični problem ali odgovora nije bilo, prenosi "Danas" njegove riječi.
Večernje novosti/Beograd - Može li Beograd preuzeti model Zagreba i Ljubljane u odnosima s Londonskim klubom?
Beograd bi uskoro trebao dobiti odgovor vjerovnika u sastavu Londonskog kluba o ponuđenom otpisu dijela duga SCG-a prema toj međunarodnoj organizaciji, saznaju beogradske "Večernje novosti".
Hrvatska i Slovenija odavno su krenule u odgovarajuću kampanju, napominje beogradski list, dodajući da Hrvatska - "bez obzira na to što je prema ključu MMF-a - naslijedila od bivše SFRJ 30 posto glavnice, prihvatila rješenje po kojem treba vraćati 38,6 posto starih 'jugo' dugova. Slovenija je učinila slično, preuzimajući 22,3 umjesto 18 posto naslijeđenih obveza prema Londonskom klubu", podsjećaju "Večernje novosti".
Ministar financija Mlađan Dinkić komentira za list da "svaki dogovor s vjerovnicima Londonskog kluba koji može omogućiti da na dulji rok, bez problema, financiramo naš javni dug bit će prihvatljiv" i dodaje da ukupni javni dug SCG-a iznosi 73 posto BDP-a ga te vlada želi smanjiti na 60 posto.
Glavnica duga SCG-a prema Londonskom klubu iznosi 1,4 milijarde dolara, redovna kamata 952 tisuće dolara a godišnja zatezna kamata čak 164 muilijuna dolara, navodi list, dodajući da se usprkos relativnom uspjehu pregovarača SCG-a u kontaktima s Pariškim klubom pregovori s Londonskim klubom još nisu pomaknuli s mrtve točke, konstatira beogradski list.
Politika/Beograd - Zašto predstavnici država na području bivše Jugoslavije nisu pozvani u Normandiju?
"Jesu li Srbi, Crnogorci, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Muslimani (Bošnjaci) poraženi u II. svjetskom ratu ili u njemu nisu ni sudjelovali", komentira beogradska "Politika" činjenicu da se na manifestaciji kojom je obilježeno iskrcavanje savezničkih snaga u Normandiji nisu pojavili predstavnici oružanih snaga država-nasljednica bivše Jugoslavije.
Posljednja velika, službena i zajednička proslava "Dana D" protekla je bez značajnijih službenih predstavnika država nastalih raspadom SFRJ, države "koja je u Drugom svjetskom ratu, po općem priznanju povjesničara, još od 1941. bila druga bojišnica u Europi, jer je na svom teritoriju stalno vezivala nekih 20 njemačkih divizija", primjećuje beogradski list.
Istodobno ne treba očekivati od Europe da cijeni taj doprinos antifašističkoj borbi budući da ga Srbija i Crna Gora svjesno potiskuje, minimalizira i odriče ga se. "Od svih bivših jugoslavenskih republika samo je u Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj, uslijed politizacije, 'zaboravljeno' tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu", ističe "Politika".
"Problem je samo u tome što onog imena i one države, Jugoslavije, koja je stvarno bila 'druga fronta' do 1944. više nema. Jedni nasljednici odrekli su se te adrese, a drugi su joj ukinuli ime. Kome je poziv trebao stići? Možda Europa tu formalnost u slučaju Čeha i Slovaka nije poštovala, ali oni se svog antifašizma nisu odrekli", podsjeća beogradski list.
VOA/Washington - Galbraith uspoređuje Irak s bivšom Jugoslavijom
"Osnovni je problem Iraka što se njegovi stanovnici ne osjećaju Iračanima, baš kao što se prije 15 godina u bivšoj Jugoslaviji gotovo nitko nije osjećao - Jugoslavenom", uspoređuje u razgovoru za Glas Amerike prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith aktualno stanje u Iraku i prilike uoči raspada bivše Jugoslavije.
Washington u Iraku potpuno ignorira etničko odnosno nacionalno pitanje i činjenicu da je ta zemlja umjetna tvorevina - baš kao što je svojedobno činio i na Balkanu, tumači Galbraith, koji danas radi u Centru za kontrolu naoružanja u Washingtonu i angažiran je u američkim naporima oko stabilizacije prilika u Iraku.
Raspad bivše Jugoslavije pokazao je da je "teško održati zemlju u kojoj većina građana jednostavno ne želi živjeti", podsjeća bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, upozoravajući pritom da se u slučaju Iraka gotovo svi susjedi protive komadanju te zemlje.
"Mislim da je najbolje rješenje vrlo labava federacija ili čak konfederacija. Jer ne treba zaboraviti da u Jugoslaviji - možda - i nije trebalo doći do rata. Da je Milošević krajem osamdesetih udovoljio slovenskom zahtjevu da Jugoslavija postane konfederacija, vrlo je vjerojatno da bi takva Jugoslavija - a ne samo Slovenija - danas bila u Europskoj uniji a rata ne bi niti bilo", drži Galbraith.
Dnevni Avaz/Sarajevo - Novinske kuće iz BiH ogorčene ponašanjem "Tiska"
Novinski izdavači iz Bosne i Hercegovine vjerojatno će pozvati potencijalne turiste iz te zemlje da ove godine ne putuju u Hrvatsku, prenosi u utorak najtiražniji bosanskohercegovački list "Dnevni avaz".
Prema navodima ovog lista, B-H izdavači na taj će se potez odlučiti kako bi prosvjedovali zbog ponašanja zagrebačkog "Tiska" koji je odlučio značajno povisiti cijenu distribucije novina iz BiH što se tijekom ljetnje sezone masovno prodaju u turističkim odredištima u Dalmaciji te na južnom dijelu Jadrana.
Ove godine "Tisak" je novinskim kućama iz BiH dostavio cjenik po kojemu se od njih traži 46,6 posto novca od svakog prodanog primjerka.
Ranijih godina "Tisak" je na ime rabata naplaćivao 35 posto od cijene svakog primjerka prodanih novina iz BiH uz obvezu izdavača iz te zemlje da sami osiguraju dostavu svojih izdanja u Hrvatsku.
Direktor "Tiskova" uvozno-izvoznog odjela Josip Kresina pojasnio je kako su korekcije u cijeni bile nužne da bi svi izdavači imali ujednačene uvjete prodaje.
"Avaz" međutim izričito optužuje "Tisak" da zlorabi svoj monopolistički položaj na tržištu Hrvatske ističući istodobno kako se novine iz Hrvatske u BiH prodaju pod znatno povoljnijim uvjetima uz rabat od svega 22 posto.
"Većina B-H izdavača", ističe sarajevski list, "nakon diskriminatorskog poteza hrvatskog distributera tiska, sprema se svojim čitateljima sugerirati zaobilazak Hrvatske kao mjesta za odlazak na predstojeće godišnje odmore".
Također se najavljuje kako će bosanskohercegovačke novinske kuće sada tražiti od vlasti svoje zemlje uvođenje reciprociteta pri distribuciji izdanja iz Hrvatske.
Xinhuanet/Peking - Čelnik kineske vojske sastao se s hrvatskim gostima
Liang Guanglie, šef glavnoga stožera kineske narodnooslobodilačke vojske sastao se u utorak s hrvatskim izaslanstvom pod vodstvom Slavka Barića, zamjenika šefa glavnoga stožera hrvatskih oružanih snaga, objavila je kineska agencija Xinhuanet.
Prema toj vijesti, Liang je rekao kako narodi Kine i Hrvatske održavaju prijateljske odnose unatoč udaljenosti dviju država, a i oružane snage zadnjih godina dobro surađuju.
Kineska vojska pridaje veliku pozornost odnosima s hrvatskom vojskom i spremna je unapređivati prijateljske odnose, rekao je Liang.
Prema Barićevim riječima, javlja Xinhuanet, odnosi dviju zemalja i dviju vojski dobro se razvijaju otkad su Hrvatska i Kina uspostavile diplomatske odnose.
Hrvatska cijeni prijateljstvo s Kinom i nada se daljem proširenju suradnje, dodao je Barić.
The Guardian/London - Dvije medicinske škole u Hrvatskoj i Sloveniji organizirale nastavu putem interneta
Dvije specijalizirane srednje medicinske škole u Hrvatskoj i Sloveniji počele su surađivati kako bi razvile zajedničke resurse za nastavu putem Interneta, bilježi londonski The Guardian.
Profesor povijesti umjetnosti i hrvatskog jezika na srednjoj medicinskoj školi u Zadru Edin Kadić objašnjava: "Nazivamo naš projekt 'Nema granica znanju' i razvijamo zajedničke resurse za poučavanje budući da ih na našem jeziku nema", prenosi The Guardian njegove riječi.
Učenici i profesori uključeni u taj projekt komuniciraju međusobno na engleskom jeziku a putem linka za video-konferencije mogu zajedno raditi u malenim skupinama na zajedničkim projektima na području stranih jezika, povijesti i zemljopisa. Profesori pak razmjenjuju nastavne planove i objavljuju na Internetu gradivo prilagođeno "učenju na daljinu", tumači londonski list.
Budžet za spomenuti projekt prilično je ograničen a broadband tehnologija tek se počela primjenjivati ali Snežana Kocijanič, nadležna za obuku medicinskih sestara u Ljubljani, naglašava da su dva megabita više nego dovoljno za komunikaciju putem videokonferencije, prenosi The Guardian.