BBC/London - Hrvatska vlada ne odustaje od ribolovno-ekološkog pojasa na Jadranu
Odgoda primjene ekološko-ribolovnog pojasa prema zemljama Europske unije ne znači da je hrvatska vlada odustala od njegova proglašenja, ističe u razgovoru za BBC glasnogovornik hrvatske vlade Ratko Maček.
Maček ističe da će odluka o stupanju na snagu ribolovno-ekološke zone na Jadranu biti proglašena 3. listopada, godinu dana nakon što ju je Sabor izglasao, prenosi BBC.
Odluka hrvatske vlade o odgodi potvrđuje spekulacije da će hrvatski dužnosnici s predstavnicima Italije i Slovenije u Bruxellesu pokušati kompromisnim rješenjem ukloniti moguće prepreke uoči lipanjskog summita EU-a, na kojem se očekuju važne odluke o hrvatskom putu prema Uniji, primjećuje postaja.
RDW/Koeln - Božo Marendić o sporazumu o sukcesiji SFRJ
"Nitko ne može biti do kraja zadovoljan jer je Sporazum o sukcesiji veliki kompromis pet država sljednica, a tu je značajnu ulogu imala međunarodna zajednice", kaže za Deutsche Welle predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske za provođenje projekta sukcesije Božo Marendić.
Marendić za postaju kaže da će se sada, kada je sporazum stupio na snagu, poslovi sve više obavljati u okviru zajedničkih odbora. Važan događaj je prvi sastanak stalnog zajedničkog odbora, koj će biti neka vrsta koordinacijskog odbora, koji će čak rješavati određene sporove i pitanja u kojima se države ne mogu dogovoriti u okviru specijalističkih odbora, kaže Marendić i dodaje da je "predviđeno da se u okviru tog odbora čak može angažirati i neka vrsta međunarodne arbitraže", prenosi postaja.
Stalni zajednički odbor pomogao bi da se riješe pitanja poput, primjerice, formiranja skupine za utvrđivanje i podjelu arhiva jer to nije određeno sporazumom, dogovora oko vojne imovine, odnosa prema mješovitim bankama u kojima je nestalo i ne zna se što je sa 600 milijuna američkih dolara, rekao je Marendić za postaju.
Pitanje dugova štedišama Ljubljanske vlade i stanarskih prava izbjeglih iz Hrvatske za vrijeme rata nisu u Ugovoru o sukcesiji primarnog karaktera, već su u ugovoru samo navedena kao načela koje je svaka država sljednica već prihvatila nizom drugih međunarodnih ugovora i konvencija koje je morala prihvatiti ulaskom u UN, u Vijeće Europe ili OESS, objašnjava Marendić i ističe da primarni karakter "imaju pitanja koja se odnose na imovinu i obveze bivše savezne države".
Bilateralni dogovori koji su predviđeni Sporazumom o sukcesiji imaju prvenstvo pred multilateralnim dogovorima "ako taj dogovor između država ne ide na teret i nije protiv interesa ostalih država", kaže Marendić za postaju i napominje da "već postoje imovinsko-pravni ugovori između Makedonije i Hrvatske, Slovenije i Hrvatske, s Bosnom i Hercegovinom samo što nije potpisan, a ostala je još samo Srbija i Crna Gora".
Marendić za postaju ocjenjuje da su mediji u Hrvatskoj, ali i drugdje, "prenaglasili materijalni aspekt, dok je najvažniji aspekt normalizacija odnosa između susjeda koji su bili u vrlo vrlo lošem stanju i još su uvijek loši, a kroz provedbu Ugovora trebaju se stvoriti novi temelji za dobrosusjedstvo, suradnju i danas-sutra za integracijske procese", prenosi postaja.
Danas/Beograd - Sporazum o sukcesiji važan korak u normalizaciji odnosa među državama bivše SFRJ
Stupanje na snagu Sporazuma o sukcesiji svakako predstavlja važan korak u normalizaciji odnosa među državama bivše SFRJ koji širom otvara vrata rješavanju međusobnih odnosa bez bremena prošlosti i zbog toga bi bilo dobro što prije raščistiti i preostalih nekoliko spornih pitanja i konačno staviti točku na prošlost, piše beogradski "Danas".
Politička volja će očigledno odigrati odlučujuću ulogu u rješavanju spornih pitanja između država bivše SFRJ, napominje list i upozorava da je, iako je veći dio problema riješen, iluzorno očekivati da će stupanjem na snagu sporazuma sva pitanja razdiobe biti automatski riješena jer neka od njih čekaju bolje dane, iz političkih i "tehničkih" razloga koji se u prvom redu odnose na sredstva u mješovitim bankama, deviznu štednju i neotplaćene strane dugove.
Dosadašnji pregovori pokazali su da sudionici u sukcesiji imaju različite podatke o visini ovih potraživanja i dugovanja jer "stvarnost uvijek nije korespondirala s poslovnim knjigama", napominje list. "Iako je pri sklapanju Sporazuma uvaženo načelo da se dijeli samo ono što je zatečeno a ne što je potrošeno, kako u pogledu imovine koja je podijeljena po teritorijalnom načelu, tako i u pogledu financijskih sredstava, pokazalo se da niti jednoj od strana u pregovorima nije bilo strano da neki svoj problem pokušava riješiti uvjetovanjem odgovarajućeg rješenja drugog otvorenog pitanja", primjećuje list i nastavlja: "Tako je za Hrvatsku bolno pitanje sudbine nekoliko desetaka tisuća stanova, kao i odmarališta srpskih poduzeća na Jadranu koji su odlukama vlada ove države oduzeti pravim vlasnicima a sada bi trebali biti vraćeni vlasnicima, Hrvatska pokušala kompenzirati izražavajući sumnju u realnost procjene kapitala u mješovitim bankama koje je dala srpska strana tvrdeći da je riječ o 645 milijuna dolara zaostavštine".
Pitanje devizne štednje jedino je izuzeto iz sporazuma o sukcesiji zbog potpune polarizacije među pregovaračima, piše list i navodi da je Slovenija tražila da svaka država isplati deviznu štednju na teritoriji na kojoj se nalaze devizne štediše, dok su Hrvatska, Makedonija i BIH zastupale stajalište da svaka država isplaćuje štednju samo za banke kod kojih je devizna štednja bila položena, a njihovo je sjedište bilo na teritoriji te države. Srbiji i Crnoj Gori bliže je stajalište Slovenije, piše list.
Dnevnik/Novi Sad - OESS ne mari za izbjeglice?
"Neobjašnjivo je da predstavnici međunarodne zajednice ni devet godina nakon potpisivanja mira na ovim prostorima nisu osigurali dosljedno provođenje međunarodnih i međudržavnih sporazuma o povratku izbjeglica i njihove imovine u Hrvatskoj i BiH", navodi novosadski "Dnevnik" citat iz otvorenog pisma Regionalnog odbora za pomoć izbjeglicama Vojvodine šefu misije OESS-a za Srbiju i Crnu Goru Mauriziju Massariju.
Neobjašnjivo je i što međunarodna zajednica u tom razdoblju nije prisilila predstavnike aktualnih vlasti u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu da provedu ono što su potpisali, ističu autori pisma, koje je OESS-u upućeno na zahtjev izbjeglica i prognanih, smještenih u Novom Sadu, Zrenjaninu, Staroj Pazovi, Novim Banovcima, Beogradu, Pančevu, Zemunu i Paraćinu.
Izbjeglice u Srbiji i Crnoj Gori nemaju pravo na normalno stanovanje i zapošljavanje, školovanje, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu i mirovine, kao ni na političko izražavanje, a onemogućeno im je i sudjelovanje u privatizaciji u Hrvatskoj i BiH, upozorava Regionalni odbor za pomoć izbjeglicama Vojvodine.
Prosvjedujući protiv izostavljanja tih problema iz izvješća OESS-a, Regionalni odbor također napominje da je Europski sud za ljudska prava u Strassburgu odbio razgovarati o oduzetoj imovini i o stanarskim pravima u Hrvatskoj, navodi novosadski "Dnevnik".
Građanski list/Novi Sad - Besmislena je sugestija da Srbi obnavljaju paralelna državna obilježja u Hrvatskoj
Prijedloga da "Bože, pravde" bude himna Srba u Hrvatskoj nije ni bilo, izjavio je za novosadski "Građanski list" predsjednik Srpskog narodnog vijeća i podpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.
"Nije u pitanju bio nikakav prijedlog već pozivanje na ustavni zakon da će koordinacija vijeća srpske zajednice, kad bude formirana, imati i obvezu da definira obilježja srpske nacionalne zajednice, zastavu i himnu", tumači Pupovac.
"U medijskoj prezentaciji to je pretvoreno u inicijativu i prijedlog s naše strane i tome je dana dimenzija kao da Srbi obnavljaju paralelna državna obilježja u Hrvatskoj, što je besmislica", prenosi novosadski "Građanski list" objašnjenje predsjednika Srpskog narodnog vijeća.
Pupovac smatra da su reakcije hrvatskog premijera Ive Sanadera i hrvatskog predsjednika Stipe Mesića razumljive, napominjući da je jedina dobra strana cijele rasprave otvaranje dijaloga, te izražavajući uvjerenje da i Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u SCG-u moraju sami odlučivati o svojim obilježjima.
Oslobođenje/Sarajevo - Uoči prodaje Hercegovačke banke vlada Federacije BiH postavlja pitanje o blokiranih proračunskih 30 milijuna KM
Vlada Federacije BiH i njeni proračunski korisnici polažu pravo na 30 milijuna KM koje je u Hercegovačkoj banci blokirala privremena upraviteljica banke Tobby Robinson, iznio je, uoči najavljene prodaje Hercegovačke banke konzorciju hrvatskih tvtki, Predsjednik vlade Federacije Bosne i Hercegovine Ahmet Hadžipašić u pismu visokom predstavniku Paddyju Ashdownu, piše sarajevsko "Oslobođenje" u četvrtak.
Hadžipašić je nedavno od Paddyja Ashdowna zatražio informaciju o sudbini 30 milijuna KM proračunskih sredstava Federacije BiH koje je privremena upraviteljica Robinson blokirala u travnju 2002. godine, godinu dana nakon preuzimanja uprave nad Hercegovačkom bankom, piše sarajevski list navodeći da je Robinsonova zamrznula 56 milijuna KM javnih sredstava, smatrajući da je bivša federalna vlada pogriješila kada je dio svog novca deponirala u Hercegovačku banku nakon što je već tada bili poznato da je financijski položaj ove bankarske ustanove neizvjesna.
Prema onome što je Hadžipašić iznio u pismu Ashdownu Vlada Federacije BiH i njeni proračunski korisnici polažu pravo na 30 milijuna KM, a zanimljivo je da premijerovo obraćanje visokom predstavniku, a time i upraviteljici Hercegovačke banke uslijedilo nedugo nakon odabira kupca banke, konzorcija osam poduzeća iz Republike Hrvatske na čelu s Ivicom Todorićem, a u kojem su Ledo, Franck, Zvečevo, Atlantic Grupa, Hotelsko-ugostiteljsko poduzeće, Školska knjiga i pekarska tvrtka Granolio iz Zagreba, piše list.
Zadaća i obaveza privremene upraviteljice banke Robinson je da zaštiti uloge svih deponenata Hercegovačke banke, među kojima je i Vlada FBiH, podsjeća list i nastavlja: "Ipak, crv sumnje u vladinim krugovima u Sarajevu proradio je kada je hrvatski tisak objavio da je konzorcij osam tvrtki zapravo isturena ruka vlade Ive Sanadera koji želi ovladati Hercegovačkom bankom kako bi iz nje navodno, izvukao nekoliko desetaka milijuna maraka preostalih iz ukupne pomoći Republike Hrvatske koji nisu utrošeni na plaće hrvatskoj komponenti Vojske FBiH i pomoć stradalnicima HVO-a".
Vreme/Beograd - "Vreme" o navodnim Lukovićevom putovanjima u Herceg-Bosnu
Najnoviji broj tjednika "Vreme" donosi tekst s egidom "Ekskluzivno: legionarsko bratstvo" i pod naslovom "Legija se krio u 'Herceg Bosni'" u kojem piše da je "Milorad Luković Legija viđen i pozitivno identificiran desetak dana po atentatu na Zorana Đinđića u zapadnom Mostaru, ali i u Grudama, prijestolnici mafijaške paradržavice 'Herceg Bosne'".
Lukovićevo pojavljivanje u Mostaru je "nesporno utvrđeno operativnim radom organa sigurnosti dvije države: SCG i Hrvatske; podaci su uzajamno razmijenjeni", piše list, tvrdeći da je prvooptuženi za ubojstvo premijera dva tjedna prije atentata također putovao u zapadni Mostar. U tekstu se navodi i da na dan atentata na srbijanskog premijera "11. ožujka 2003. godine navečer jedno sigurnosno interesantno lice, hrvatski državljanin Ivica Ico Mateković, prelazi granicu na autoputu Zagreb-Beograd, sa Bajakova na Batrovce; tu ga sačekuje izvjesni oficir Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije sa službenim vozilom; prisutan je i načelnik Centra BIA-e u Sremskoj Mitrovici, Trbojević; sutradan, 12. ožujka navečer, isto lice napušta teritorij SRJ preko istog graničnog prijelaza".
Salzburger Nachrichten/Salzburg - Hypo Alpe Adria Bank podupire nastup međunarodnih turističkih lanaca u Hrvatskoj?
Izjava predsjednika upravnog odbora Hypo Alpe Adria Bank Guentera Striedingera da taj financijski koncern posjeduje u Hrvatskoj "tek nekolilko nekretnina" spada u kategoriju eufemizama, drži Salzburger Nachrichten.
Hypo Alpe Adria Bank vlasnik je više od 500 hektara površine u toj budućoj članici EU-a a sudjeluje odnosno nastupa u ulozi financijera i u nekoliko velikih projekta, vezanih za nekretnine.
Najnovije akvizicije te koruške banke nalaze se "na području Istre, u srednjoj Dalmaciji i na otocima pred Splitom", navodi Striedinger, objašnjavajući da u turizmu u tim regijama dominiraju domaći ponuđači. Uz financijsku potporu HAAB, "međunarodni turistički lanci" unijet će živost u to područje, tvrdi on.
Posredstvom udjela u velikim građevinskim projektima koruški financijski koncern osigurava nužan utjecaj pri izboru kreditora, tumači salzburški list, navodeći primjer dva najnovija turistička projekta u Umagu i Zadru, u kojima HAAB nastupa kao suvlasnik i kao kreditor da bi u povoljnom trenutku, za tri do pet godina, prodao svoj udio.
Hrvatska je daleko najvažnije tržište banke iz Klagenfurta, pri čemu turizam obuhvaća tek 12 posto njezina poslovanja. Najveći dio njezinih aktivnosti otpada na bankovne poslove i na leasing gdje je HAAB po vlastitim navodima osvojio 45 posto hrvatskog tržišta, prenosi Salzburger Nachrichten.
NYT/New York - Izložba "Desetljeće rata" u Dubrovniku
New York Times u četvrtak piše o izložbi ratne fotografije "Desetljeće rata" otvorenoj u utorak u novoj dubrovačkoj galeriji "War Photo Limited", prvoj svjetskoj galeriji namijenjenoj izlaganju isključivo ratne fotografije.
Dubrovačka izložba ratne fotografije za temu ima balkanske ratove prošlog desetljeća, a izloženi su radovi 10 fotografa koji su ih pratili, Darka Bandića, Christophera Morrisa, Srđana Ilića, Noela Quidua, Ron Haviva i drugih, a fotografi su sami birali radove koje će izložiti. Organizatori kažu da im je cilj ljudima pokazati detalje rata koje nikada prije nisu vidjeli i očekuju da će većina posjetitelja galerije tijekom ljeta biti turisti, piše list i napominje da u Dubrovniku "ima malo vidljivih ratnih ožiljaka u gardu, te se nekim posjetiteljima može oprostiti što ne znaju da je mjesto kojim sada hodaju bilo izloženo granatiranju prije samo devet godina".
Strani posjetitelji, bez obzira na dob su slične, imaju slične reakcije i izražavaju zatečenost i čuđenje, primjećuje se u članku. Wade Goddard, ravnatelj galerije i fotograf koji je također pratio sukobe u regiji, za list kaže kako vjeruje da na izložbi "ljudi dobiju mnogo bolju predodžbu o onome što se dogodilo nego kroz neki časopis". Belgijski poslovni čovjek Frederic Hancez, vlasnik galerije koji je uložio 600.000 dolara u preuređenje stare kamene kuće u galerijski prostor, kaže kako mu se sviđa zamisao da ljude koji dolaze na odmor i u osjećaju se ugodno u Dubrovniku izložba odjednom "vrati u stvarnost", prenosi list.
No dok je od zapadnjaka financirana izložba možda i postigla željeni učinak na turiste koji nisu bili upoznati s onime što se odgađalo reakcije onih koji su proživjeli rat, ili u njemu sudjelovali, bile su miješane, piše list i navodi da su je neki stanovnici Dubrovnika ocijenili presurovom, drugi primjetili da je trebalo izložiti više slika rata u Dubrovniku, dok su pak neki bivši hrvatski vojnici zamjerili Goddardu da je izložio premalo fotografija koje govore o junaštvu hrvatske vojske.
Zbirka fotografija "Krv i med" fotografa Rona Haviva zauzima središnje mjesto izložbe, a 2002. kada je bila predstavljena u Srbiji naišla je na nasilne reakcije jer su tamošnji nacionalisti tvrdili da rat prikazuje pristrano ili protusrpski, dodaje list.
People Daily/Peking - Suradnja kineske Akademije tehničkih znanosti s HAZU-om i HATZ-om
Kineska Akademija tehničkih znanosti (CAE) u srijedu je potpisala sporazume o suradnji s pet stranih akademskih institucija u cilju povećanja razmjene informacija u istraživanju i razvoju, piše u četvrtak kineski dnevnik People Daily.
Xu Kuangdi, predsjednik kineske Akademije tehničkih znanosti, sporazum o suradnji potpisao je s predstavnicima Švedske Kraljevske akademije tehničkih znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Azijskim tehnološkim institutom, javlja list. Wang Dianzuo, dopredsjednik CAE-a, potpisao je dokument o nastavku suradnje s predstavnicima njemačkog instituta Fraunhofer.
Prema potpisanim sporazumima CAE i njegovi strani partneri povećat će razmjenu stručnjaka, informacija i naprednih tehnologija, navodi se u vijesti.