Dnevnik/Novi Sad - Sporazum o sukcesiji otvara pitanje povrata imovine
Dok ni na jednoj državnoj adresi u Srbiji i Crnoj Gori nema preciznih podataka o tome koliko je pravnih subjekata - institucija i poduzeća - iz SCG-a imalo odmarališta na obali te poslovne objekte i stanove u Hrvatskoj, Zagreb je precizno popisao i katalogizirao takvu imovinu - "ne zato da bi je vratili već da bi je prodali", naglašava novosadski "Dnevnik".
Imovina navedena u tom katalogu predstavlja tek dio nekadašnje imovine osoba iz SCG-a u Hrvatskoj, naglašava novosadski list, podsjećajući da je "većina predstavništava poduzeća iz SCG-a po uredbi koju je hrvatska vlada donijela još 1991. g. 'odcijepljena' od matičnih poduzeća, registrirana kao nova poduzeća ili su se spojila s nekom hrvatskom tvrtkom".
SCG je najavio i tužbu protiv Hrvatske pred međunarodnim institucijama, posebno pred sudom za ljudska prava u Strassburgu, podsjeća list, napominjući da se Beograd pritom poziva na sporazum o normalizaciji odnosa sa Hrvatskom i na sporazum o sukcesiji država-članica bivše SFRJ, po kojem bi sva imovina koju su građani i poduzeća imali na teritoriju druge države do 31. prosinca 1990. g. trebala biti vraćena vlasnicima.
Nekadašnji direktor bivše savezne uprave za imovinu, danas direktor Centra za unapređenje i razvoj gospodarskih aktivnosti "Inicijativa" Dragomir Popov kaže u razgovoru za list da, prema grubim procjenama, vrijednost imovine društveno-pravnih osoba s područja SCG-a na prostoru ostalih bivših republika SFRJ iznosi 1,8 milijardu dolara.
Najviše su oštećene tvrtke koje su imale zgrade, predstavništva odnosno odmarališta a najveći problemi javljaju se u pitanju privatne imovine građana, posebno izbjeglica, koji ih pokušavaju riješiti na razne načine, tumači Popov.
"Imovinska prava fizičkih osoba, građana SCG-a, a riječ je uglavnom o vikendicama, poljoprivrednom zemljištu, imanjima i drugoj imovini, procjenjuju se na najmanje 300 do 400 milijuna dolara", tvrdi Popov u razgovoru za "Dnevnik", napominjući da navedena procjena obuhvaća sve izbjeglice koje žive u SCG-u i stekle su državljanstvo te zemlje.
Navedeni sporazum o sukcesiji obuhvaća i stanarska prava, ističe list, dodajući da se vrijednost te imovine procjenjuje na tri do četiri milijarde dolara, pri čemu Popov navodi realnu procjenu po kojoj je riječ o oko 30 tisuća stanarskih prava, "i to uglavnom u Hrvatskoj".
RFE/Prag - Vrijednost imovine Naftne industrije Srbije u Hrvatskoj - 450 milijuna eura?
Najviše nekretnina u Hrvatskoj potražuju srbijanska poduzeća Geneks, Jugobanka, Centrotekstil i Naftna industrija Srbije, objavljuje Radio slobodna Europa povodom stupanja na snagu sporazuma država nasljednica SFRJ o sukcesiji imovine bivše države.
Glavni direktor Geneksa Miodrag Savićević pozitivno ocjenjuje odluku da se krene u proces sukcesije, što će po njegovu mišljenju privrednici na obje strane znati iskoristiti.
No, sporazumom o sukcesiji nisu obuhvaćene sve vrste štete koje su poduzeća pretrpjela zbog sukoba na području bivše Jugoslavije, upozorava Savićević, podsjećajući na izgubljenu dobit te izražavajući nadu da će primijenjene pravne procedure biti pojednostavljene i da neće trajati desetljećima.
Milisav Đurica, predsjednik Nadzornog odbora Naftne industrija Srbije, zadužen za pitanja imovine tog javnog preduzeća u bivšim jugoslavenskim republikama, primjećuje za postaju da hrvatska i srpska strana nisu dosad kontaktirale o tom problemu, navodeći procjene po kojima vrijednost imovine NIS-a u Hrvatskoj iznosi oko 450 milijuna eura.
"Ta se imovina prije svega odnosi na benzinske postaje i na instalacije koje su postojale i na određenu robu koja je postojala i na tim pumpama i u instalacijama, kao i dio nafte koji se zatekao u JANAF-u u trenutku početka raspada Jugoslavije", nabraja Đurica, zaključujući da NIS zato ima i dio vlasništva u JANAF-u koji bi trebalo utvrditi.
Jedno od mogućih rješenja u procesu povrata ili naplate imovine glavni direktor Geneksa Savićević vidi u zanimanju drugih poduzeća za preuzimanje financijskih prava, što bi po njemu moglo biti završeno kroz privredne aranžmane sa zainteresiranim tvrtkama, koje bi od Geneksa kasnije mogle otkupiti imovinska prava, prenosi RFE njegove riječi.
Ustvrdivši da bi bilo najbolje da se gospodarstvenici međusobno dogovore o kupovini, Savićević podsjeća da i hrvatska poduzeća imaju imovinu u Srbiji čija sudbina nije riješena. U tom kontekstu on podsjeća na slučaj "Atlasa", koji je imao hotel na Kopaoniku. "On ga je izgubio slično kao što smo i mi izgubili kompleks 'Rašica' na Lapadu", uspoređuje Savićević u razgovoru za postaju.
FAZ/Frankfurt - Sutkinja Ika Šarić približila Hrvatsku Europskoj uniji
Dobije li Hrvatska sredinom lipnja - što je za očekivati - status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, postići će to - između ostalog - i zahvaljujući hrabrosti riječke sutkinje Ike Šarić, konstatira u petak Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Tijekom suđenja gospićkoj skupini koja je obuhvaćala i generala Mirka Norca, sutkinja Šarić bila je izložena snažnom pritisku veteranskih udruga i nacionalističke oporbe, koje su organizirale masovne manifestacije solidarnosti s optuženima i blokadu cesta, naglašava frankfurtski list, podsjećajući da se kritikama na račun ljevičarske vlade Ivice Račana pridružio i sadašnji premijer, tada čelnik oporbenog HDZ-a Ivo Sanader.
Međunarodna zajednica smatra pak presudu riječkog suda u slučaju gospićke skupine prekretnicom u povijesti hrvatskog pravosuđa koje je ranije prakticiralo strogost samo prema srpskim ratnim zločincima, tumači FAZ, naglašavajući da upravo zahvaljujući toj presudi ICTY nije zatražio od Zagreba izručenje generala Mirka Norca.
Naglasivši da se hrvatski suci i državni tužioci trenutno putem seminara upriličenih u "lječilištu u blizini Zagreba" pripremaju za specifične zahtjeve koje će pred njih postaviti suđenja za ratne zločine, list zaključuje da se Zagreb zapravo suočava s političkim problemom odnosa između individualne krivnje i političke odgovornosti.
Naime, Zagreb ustraje na stavu da je riječ o neprimjerenom ponašanju pojedinih časnika dok haaško tužiteljstvo opetovano ukazuje na političku pozadinu zločina, tvrdeći da je "etničko čišćenje" bilo sastavni dio opće strategije za koju su u krajnjoj konzekvenci odgovornost snosili tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i njegov ministar obrane Gojko Šušak, navodi FAZ.
U svakom slučaju, hrvatskim sudovima neće biti lako, zaključuje list, upozoravajući istodobno da je Povjerenstvo EU-a označio suđenje Norcu novim ispitom spremnosti Hrvatske da ispuni kriterije za članstvo u Uniji.
BBC/London - Sabljar očekuje da će žalbeni postupak završiti ranije no što je predviđeno
Žalbeni postupak na presudu u suđenju gospićkoj skupini mogao bi završiti u srijedu, dva dana prije nego je predviđeno, prognozira u izjavi za BBC jedan od odvjetnika generala Mirka Norca Tomislav Sabljar.
On drži da bi žalbeni postupak mogao biti završen ranije "jer je sutkinja dosad odradila puno posla", prenosi BBC njegove riječi, uz napomenu da se na presudu žalila i obrana i tužiteljstvo koje izrečene zatvorske kazne smatra preblagima.
U žalbama na presudu obrana ističe kako optuženi nisu sudjelovali u progonima i likvidaciji civila te da je tijekom suđenja u Rijeci povrijeđen kazneni postupak i pogrešno utvrđeno činjenično stanje, prenosi postaja, podsjećajući da je Norac prošle godine nepravomoćno osuđen na 12, Tihomir Orešković na 15 a Stjepan Grandić na 10 godina zatvora dok je Ivica Rožić oslobođen zbog nedostatka dokaza.
Dnevni list/Mostar - Novooptuženi časnici HVO-a prijavili boravište u Hrvatskoj radi jamstava vlade?
Tužiteljstvo ICTY-ja pripremilo je šest novih optužnica za časnike HVO-a koji su već saslušani u uredu Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) u Sarajevu, doznaje mostarski "Dnevni list", ne želeći otkriti imena optuženika.
Dvojica osumnjičenih časnika prijavila su prije desetak dana boravište u Republici Hrvatskoj kako bi se mogli predati haaškom sudu uz jamstva hrvatske Vlade dok ostala četvorica već od ranije imaju prijavljen boravak u RH, prenosi mostarski list navode neimenovanog izvora.
Osumnjičeni časnici HVO-a upoznali su s novim haaškim optužnicama hrvatskog premijera Ivu Sanadera, ured hrvatskog predsjednika Stipe Mesića i člana kolektivnog predsjedništva BiH Dragana Čovića, navodi "Dnevni list" tvrdnju izvora.
Vreme/Skoplje - Makedonci zbog carinskih propisa neće moći na Jadran
Pod naslovom "Hrvatski carinici ne vole makedonske turiste" skopski list "Vreme" u broju od utorka piše kako makedonski građani ove godine neće moći uživati na hrvatskom Jadranu jer se na granici od turista traži da pokažu 100 eura po osobi za svaki dan boravka.
Tim potezom, zaključuje list, nisu pogođeni samo turisti, već i Makedonci koji imaju rodbinu u Hrvatskoj, a turističke agencije tvrde da im je cjelokupni angažman za Hrvatsku doveden u pitanje, jer zbog ove mjere ne postoji interes za ljetovanje na Jadranu.
List tvrdi i da su posebno neugodni carinici na hrvatsko-bosanskohercegovačkim graničnim prijelazima, gdje se navodno prema makedonskim građanima odnose arogantno i uvredljivo, pa čak i s obiteljima u kojima ima osoba s hrvatskom putovnicom.
Zatim se navode izjave pojedinaca i agencija, kao i skupine mladih, koja je ove godine planirala privatni obilazak Jadrana o čijim su ljepotama slušali i koje bi rado upoznali. Dosta im je, kažu, ljetovanja u Bugarskoj i Turskoj, dok je Grčka postala nedostižno skupa, a k tome makedonskim građanima potrebna je i viza za tu zemlju.
O toj mjeri list je konzultirao konzula u hrvatskom veleposlanstvu u Skoplju koji je potvrdio da se od ljudi koji ulaze u Hrvatsku traži da pokažu od 50 do 100 eura za svaki dan boravka, ali ne svima, već samo onima koji su na neki način sumnjivi carinicima. Konzul Vlado Uzelac tvrdi da je ova mjera na snazi više godina, međutim da su kontrole sada pojačane kako bi se spriječile eventualne zlouporabe, ali da oni koji imaju jamstva i potvrdu o hotelskom smještaju trebaju pokazati manje novaca.
Antara/Jakarta - Indonezija želi povećati izvoz na tržišta jugoistočne EUROPE
Indonezija će na 21. Međunarodnom sajmu robe široke potrošnje u Bukureštu od 1. do 6. srpnja predstaviti široki izbor proizvoda sa željom da poveća izvoz svoji proizvoda, posebice u jugoistočnu Europu, izvješćuje indonezijska novinska agencija Antara.
"Sudjelovanje na sajmu važan je dio napora Indonezije u promicanju njenih izvoznih proizvoda na međunarodnom tržištu, posebice u istočnoj Europi", izjavila je za agenciju Diah Maulida, ravnateljica indonezijske državne agencije za razvoj izvoza. Diah Maulida kaže da su ciljana tržišta Indonezije na prostoru Balkana uz Rumunjsku i Bugarska, Grčka, Hrvatska i Mađarska, stoji u vijesti.
ANSA/Rim - COOP - porast prometa i širenje na Hrvatsku
Talijansko dioničko društvo COOP Consumatori Nordest u 2003. godini bilježi promet veći od jedne milijarde eura (1,044 milijarde) i netto dobit od 25,9 milijuna eura, izvjestila je agencija ANSA.
Promet tvrtke je u 2002. godini iznosio 935,8 milijuna eura, a dobit 13,7 milijuna eura, a aktivnosti tvrtke šire se na Hrvatsku gdje su otvorena 4 prodajna mjesta "Ipercoop" i zabilježen promet od 71 milijun eura, navodi se u vijesti.
Dnevnik/Novi Sad - Gavranova predstava "Kako ubiti predsjednika" na Sterijinom pozorju
"Kako ubiti predsjednika" zagrebačkog Teatra ITD prva je predstava iz Hrvatske izvedena na novosadskom Sterijinom pozorju nakon četrnaest godina, a upravo toliko nije izvođen ni njen autor, najizvođeniji hrvatski dramski pisac Miro Gavran, piše novosadski "Dnevnik".
Predstava "Kako ubiti predsjednika" prikazana je u programu "Krugova" Sterijinog pozorja, a na razgovorima nakon predstave povela se i rasprava kako publika u različitim sredinama reagira na predstavu, piše list. Dok neki smatraju da bi se trebala biti istovjetna u Zagrebu i u Novom Sadu, pisac drži da u SCG-u, kao i u Bosni, postoje preduvjeti za potpuno drugačiju recepciju predstave, što se, prema njemu, i vidjelo tijekom njenog izvođenja na Pozorju, navodi list.
Gavran je na susretu s novinarima izjavio da je riječ o njegovom prvom izrazito političkom tekstu na temu globalizma i globalizacije, koje su vruće teme u Europi i svijetu i vrlo važne za tranzicijske zemlje, prenosi list.
Oslobođenje/Sarajevo - Kerekeš na Danima monodrame u Tuzli
Dani monodrame u okviru "Ljeta u Tuzli" održavaju se u Narodnom kazalištu Tuzla, a tuzlanskoj kazališnoj publici predstavit će se uz Zijaha Sokolovića, Jelisaveta Sablić, Hasije Borić, Muharema Osmića i hrvatski glumac Ljubomir Kerekeš, piše sarajevsko "Oslobođenje".
List prenosi da će se na pozornici Narodnog kazališta prva moći vidjeti monodrama Zijaha Sokolovića "Kobajagi donijela me roda" i niz predstava Theatro projekta iz Salzburga, a u sljedeća četiri dana slijede predstave "Feral Tribune Cabaret" u interpretaciji Hasije Borić, "Dimnjačar" u interpretaciji Ljubomira Kerekeša, "Uho, grlo, nož" Jelisavete Sablić i autorski projekat Muharema Osmića "Derviš i smrt".
The Advertiser/Adelaide - U Sidneyu ubijen FrancO Mayer, Australac hrvatskog porijekla
Franco Mayer, 50- godišnji Australac rođen u Hrvatskoj, ubijen je u ponedjeljak za stolom svog ureda u salonu automobila u zapadnom Sidneyu, piše u utorak The Advertiser iz Adelaida.
Mayer je ubijen iz pištolja dok je sjedio za stolom u svom salonu za prodaju luksuznih automobila koji je otvorio prije samo tjedan dana, navodi list. Mayer je pogođen sa četiri metka u prsa a ubojstvo je izvršeno na način koji podsjeća na ciljano smaknuće, primjećuje se u vijesti.