MAMAIA
Tradicionalni godišnji sastanak na vrhu zemalja srednje Europe, na kojemu sudjeluje hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, počeo je u četvrtak poslijepodne u Mamai, rumunjskom ljetovalištu na Crnom moru, uz velike mjere sigurnosti.
Predsjednicima 16 srednjoeuropskih država dobrodošlicu je poželio domaćin, rumunjski predsjednik Ion Iliescu. Tema današnjeg zasjedanja su "Posljedice proširenja EU na prvu skupinu srednjoeuropskih zemalja - nastavak procesa proširenja 2007. i kasnije", a na tu temu govorit će i hrvatski predsjednik.
MAMAIA
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak na Srednjoeuropskom summitu u Mamai kako vjeruje da posljednje proširenje EU-a, premda je bilo povijesno i najveće, nije i konačno te da treba zagovarati i poticati da projekt ujedinjene Europe prvi put u povijesti bude kompletan.
"Smatram da moramo zagovarati da projekt ujedinjene Europe po prvi puta u povijesti bude kompletan", rekao je Mesić pojasnivši da to treba učiniti kako se ne bi ponavljale pogreške i podjele iz prošlosti.
Govoreći o tome što donosi takva proširena Europa, on je rekao da u njoj nestaju i posljednje podjele koje su obilježile europsku povijest. "Razjedinjena europska nacionalna gospodarstva ne mogu biti partneri gospodarskim integracijskim procesima koji se razvijaju oko atlantskog i oko pacifičkog bazena", ustvrdio je.
Šefovi država podržali su daljnje širenje Europske unije i složili su se da je u interesu zemalja članica te integracije da proces širenja uspije, jer o njemu ovisi sigurnost i stabilnost Europe.
ZAGREB
Uoči očekivane odluke Europskog vijeća u lipnju, kojom bi Hrvatska trebala dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, u Zagrebu je u četvrtak organizirana međunarodna konferencija o koristima, koje bi Hrvatska mogla imati prelaskom iz statusa potencijalnog u stvarnog kandidata. Konferenciju naslovljenu "Hrvatska: očekivane koristi od statusa države kandidatkinje za članstvo u EU", organizirao je Institut za međunarodne odnose u suradnji s Delegacijom Europske komisije u Zagrebu i Zakladom Friedrich Ebert.
Konferenciju je otvorio hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je izrazio uvjerenje da će Hrvatska na summitu EU-a u lipnju u Bruxellesu dobiti status kandidata i datum za početak pregovora o članstvu.
Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović rekla je da će Hrvatska s kandidatskim statusom za sljedeće dvogodišnje razdoblje dobiti pravo na pristup trima predpristupnim fondovima: ISPA, SAPARD i PHARE. Reinhard Priebe, direktor za zapadni Balkan u Općoj upravi Europske komisije za vanjske odnose, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće reći koliko će ta pomoć iznositi, ali da će svakako biti veća nego što je Hrvatska dosad primala.
MAVROVO
U organizaciji regionalnog Centra za zaštitu okoliša Srednje i Istočne Europe (REC) sa sjedištem u Budimpešti, danas je u Mavrovu (kod Skopja) počeo trodnevni radni skup o temi "Usklađivanje poljoprivrede i bioraznolikosti - izazov današnjice i sutrašnjice za zemlje jugoistočne Europe".
Predstavnici Albanije, BiH-a, Bugarske, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Kosova, Rumunjske i Hrvatske te nekoliko zemalja članice EU-a, raspravljat će u iduća tri dana o mogućnostima regionalne suradnje na planu održive poljoprivrede, bioraznolikosti i zaštite prirode, sa zajedničkim ciljem da se procjeni kako proces prilagodbe za ulazak u EU što konkretnije provesti. Na skupu o održivom razvoju održive poljoprivrede i zaštite okoliša jugoistočne Europe šest je sudionika iz Hrvatske.
STRASBOURG
Elizabeth Rehn dugogodišnja predstavnica UN-a za jugoistočnu Europu oprostila se u četvrtka u Strasbourgu od političkih dužnosti. Predsjedateljica prvog radnog stola Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu odlazi iz politike zbog osobnih razloga, odnosno bolesti supruga.
Elisabeth Rehn od 1995. do 1998. bila je posebna izvjestiteljica UN Komisije za ljudska prava za područje RH, BiH i tadašnje SRJ, a od siječnja 1998. posebna izaslanica glavnog tajnika UN za BiH.
Podnoseći izvješće o stanju na jugoistoku Europe izaslanicima na Kongresu lokalne i regionalne samouprave Vijeća Europe Rehn je ponajviše govorila o situaciji na Kosovu ocijenivši da se u toj srbijanskoj pokrajini bilježe značajni pomaci na bolje.
MUENCHEN
Trajekti hrvatske tvrtke "Jadrolinija" "Ivan Zajc" i "Marko Polo" dobili su ocjenu "dovoljan" u godišnjem testu najvećeg njemačkog auto cluba ADAC (Allgemeine Deutsche Automobil Club), objavljenom u četvrtak, koji se svake godine provodi na drugim linijama.
Slabije od hrvatskih trajekata su ocijenjeni jedino jedan grčki i jedan talijanski trajekt koji su dobili ocjenu "manjkav". Od hrvatskih trajekata ove su godine testirani samo trajekti "Ivan Zajc" i "Marko Polo".
ADAC, koji ovaj test provodi od 1996. ove godine je ukupno testirao 34 trajekta u čitavoj Europi. Od toga je 26 trajekata dobilo ocjenu "dobar" ili "vrlo dobar", šest, među kojima su i hrvatski trajekti, ocjenu "dovoljan" te dva ocjenu "manjkav".
BAGDAD/KAIRO
Koalicijske snage u Iraku pozdravile su pisano i potpisano obećanje radikalnog šijitskog vođe Moqtade al-Sadra da će razoružati svoje snage u Najafu, kazao je u četvrtak član iračkog prijelaznog vijeća Mouwafak al-Rubai. Američki dužnosnici u Iraku, međutim, nisu željeli reći hoće li prihvatiti sporazum koji bi značio povlačenje iz grada bez ispunjavanja njihovih prijašnjih uvjeta: al-Sadrova uhićenja i potpunog raspuštanja njegove vojske.
Al-Rubai je kazao na konferenciji za novinare u Bagdadu da je al-Sadr potpisao obećanje vezano za smirenje situacije u Najafu, koje je predao šijitskim članovima prijelaznog vijeća.
U tom je sporazumu al-Sadr obećao da će povući svoje snage iz Najafa i Kufe kao i snage koje nisu ni iz jednoga od ta dva grada.
U zamjenu za to, njegovi vojnici neće biti zakonski gonjeni, a bit će pokrenuti i dodatni pregovori kako bi se odlučila budućnost njegovih postrojbi poznatih pod nazivom Mahdijeva vojska, kazao je al-Rubai.
MOSKVA
Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u četvrtak je stigao u Rusiju u trodnevni službeni posjet tijekom kojega će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom na razgovorima koji bi trebali obuhvatiti Irak, izraelsko-palestinski sukob i zajedničko djelovanje u borbi protiv terorizma.
"Terorizam je međunarodni problem i širit će se ako se protiv njega ne počnemo odmah boriti zakonskim metodama i putem Ujedinjenih naroda", izjavio je Mubarak za rusku agenciju Itar-Tass.
Egipatski predsjednik pozvao je i na nove pregovore koji bi okončali sukob na Bliskom istoku.
BERLIN
Njemačka policija objavila je u četvrtak kako traga za islamskim vođom Metinom Kaplanom, poznatijim pod nazivom "Kalif od Koelna", čiji slučaj već više od pet godina zaokuplja njemačko sudstvo, koji bi trebao biti isporučen Turskoj.
Policija u Koelnu priopćila je da je Kaplan, koji je rođen u Turskoj, napustio svoj stan i otišao u nepoznatom smjeru nakon što je drugostupanjski sud u Muensteru u srijedu navečer poništio zabranu njegova izručenja Turskoj.
Policija je u potragu za "Koelnskim Kalifom", kako se Kaplan sam prozvao, uključila i nizozemske vlasti jer se pretpostavlja da je Kaplan pobjegao u susjednu zemlju u kojoj vjerska organizacija kojoj je na čelu, "Kalifska država", za razliku od Njemačke, još nije zabranjena.