Drašković, koji je u Portorožu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država-članica Srednjeeuropske inicijative (SEI) i Jadransko-jonske inicijative (JJI), dao je tom prigodom više intervjua slovenskim medijima, a u razgovoru za mariborski list "Večer" od srijede osvrnuo se i na žestoke kritike koje je u Hrvatskoj izazvala njegova izjava da se na prostorima bivše Jugoslavije vodio "građanski rat", odnosno da nije bilo agresije na Hrvatsku.
"Da, sada me upozoravaju na tenkove komunističke jugoslavenske armije koji su se uputili prema Zagrebu. No, zaboravljaju da su se tenkovi te iste armije najprije pojavili na beogradskim ulicama i obračunavali se s opozicijskom koalicijom demokratskih snaga u Srbiji koju sam tada, 9. ožujka 1991. godine, ja vodio. Ja sam se prvi svim snagama borio protiv te armije. Tada sam na sav glas protestirao i borio se protiv zla koje je sijao Milošević, a za njega i njegovi komunisti i vojnici. Oni su zapravo bili njegove najveće žrtve. Sigurno je da nitko ni na jednoj strani nije potpuno nevin. Moj je zadatak iskorijeniti zlo kod kuće, kod nas. Neka me u tome slijede i drugi, pa će naši problemi nestati", rekao je za "Večer" Drašković.
Na pitanje da li onda odgovornost za izazivanje navodnog "građanskog rata" pripisuje tadašnjoj JNA, Drašković je rekao da je ta vojska "branila propali komunistički projekt koji su prije toga pokopali čak u Moskvi" i da je on još u to vrijeme govorio da će će vojska "obranom mrtve ideologije usmrtiti živi srpski organizam".
"A ja sam još u to vrijeme podržavao simetrični federalni, pa i konfederalni model suverenih država, sve s namjerom da se spriječi rat. Nisam se, recimo, protivio Slovencima koji su željeli imati svoju vojsku", kazao je Drašković za mariborski "Večer".
Ministar CCG-a ustvrdio je kako danas Srbija i Crna Gora žele slijediti Sloveniju na njenom putu u EU i od nje "učiti", ali da se zauzima za što manje formalnosti na granicama.
"Granice treba poštovati, ali ih ne smijemo shvaćati kao u 19. stoljeću kad su imale funkciju da odvajaju narode", rekao je Drašković, dodavši da razvijena Europa danas "razmišlja drukčije", te "ruši granice i uspostavlja načela suradnje".
"Kao nekada, kad sam još živio u Jugoslaviji, želio bih opet sjesti u automobil i odvesti se u Zagreb, Ljubljanu, Prištinu, Skopje, bez da me stalno zaustavljaju carinici i policajci", rekao je Drašković. Dodao je da ulazak Slovenije u EU donosi i "veliku nadu" za Srbiju i Crnu Goru.
"Ako je uspjelo vama, zašto ne bi i nama, od vas možemo mnogo naučiti", rekao je Drašković.
Drašković je uspon radikala na političkoj sceni Srbije objasnio time da "ljudima nije sve rečeno o zločinima bivšeg režima" pa birači još uvijek razmišljaju "kao Miloševićevi podanici".
Na pitanje o slaboj suradnji svoje države sa sudom u Haagu kao preprekom za brže približavanje eurointegracijama, Drašković je rekao: "Sam nikada ne govorim o suradnji s Haagom. Tamo od nas stalno nešto zahtijevaju i u tome ne vidim nikakvu suradnju. Haag je naša nacionalna obaveza jer se tako možemo oprati od optužbi iz vremena vladavine predsjednika Slobodana Miloševića. Tada je pokrenut do sada najveći zločin protiv vlastitog, srpskog naroda, protiv naše povijesti i kulture. Do tada nas još nitko nije optuživao za genocid. Upravo suprotno, za vrijeme oba svjetska rata mi smo bili žrtve etničkog čišćenja. Pa i kad smo pobijedili nismo razmišljali o osveti" - rekao je Drašković u razgovoru za slovenske novine.