Govoreći u Washingtonu udruzi američkih Hrvata Grdešić je naglasio da su Hrvatska i Sjedinjene Države u "prijateljskim odnosima".
On je, međutim, rekao da su u međusobnim odnosima i dalje aktualna pitanja Sporazuma o neizručivanju Amerikanaca ICC-u i slanja hrvatskih vojnika u Irak, ali da SAD priznaje ograničenja Hrvatske glede tih pitanja koja ne priječe odnose na drugim poljima.
Odnosi Hrvatske i SAD-a "su u zadnjih četiri pet godina uvijek bili dobri s, ja bih više rekao, medijskim oscilacijama nego stvarnim unutarnjim promjenama glavnih sadržaja", rekao je Grdešić novinarima nakon obraćanja izaslanicima 11. godišnje skupštine Nacionalnog saveza američkih Hrvata (NFCA).
Grdešić je istaknuo "stalnu i čvrstu podršku" SAD-a Hrvatskoj za pristupanje NATO-u i Europskoj uniji te jačanje gospodarskih odnosa između dviju zemalja.
Govoreći o pitanjima Sporazuma o neizručenju Amerikanaca ICC-u i slanja hrvatskih vojnika u Irak, koja su obilježila prošlu godinu u američko-hrvatskim odnosima, Grdešić je rekao da su to "dvije stvari koje su važne za američko-hrvatske odnose, ali nisu presudne za dobar razvoj tih odnosa".
On je rekao kako se pokazalo da SAD poštuje nacionalne interese Hrvatske kada je riječ o tim pitanjima.
"U svakom slučaju ta dva problema nisu problemi koji potpuno uvjetuju hrvatsko-američke odnose," rekao je Grdešić.
Na pitanje da li SAD i dalje želi da Hrvatska potpiše Sporazum o neizručivanju Grdešić je odgovorio: "Naravno". No, dodao je da "nije riječ o zahtjevu" nego o "ponudi da razmislimo možemo li to napraviti i na koji način to utječe na našu unutarnju i vanjskopolitičku poziciju".
Rekao je da je gubitak američke vojne pomoći Hrvatskoj zbog nepotpisivanja Sporazuma o neizručenju važan jer je otežao reforme Hrvatske vojske, ali i da je bitno da njegovo potpisivanje ne uvjetuje američku potporu za ulazak u NATO.
Glede Iraka Grdešić je podsjetio da je na zadnjem susretu hrvatskog premijera Ive Sanadera i američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda rečeno da Hrvatska učini ono što može za koaliciju u Iraku.
Kazao je kako se trenutno nastoji odrediti što Hrvatska može doprinijeti u Iraku, a da ne utječe na političku stabilnost zemlje i svoje strateške interese.
Spomenuo je prijedloge za nevojni angažman poput liječenja iračke djece u hrvatskim bolnicama, korištenje znanja hrvatskih forenzičkih stručnjaka u Iraku te angažman hrvatskih građevinara nakon stabilizacije Iraka i sudjelovanje u razminiranju.
John Kraljic, predsjednik NFCA, rekao je novinarima da se njegova organizacija u posljednje vrijeme usmjerila na promicanje ulaska Hrvatske u NATO u SAD-u kao vodećoj državi Saveza.
Mada zagovara regionalnu suradnju Hrvatske unutar Američko-jadranske povelje za pristup Hrvatske, Albanije i Makedonije NATO-u NFCA želi da Hrvatska bude razmatrana zasebno.
"Vjerujemo da je Hrvatska već spremna da uđe u NATO i ne treba čekati na Albaniju i Makedoniju da je sustignu", rekao je on.
Predstavnici NFCA, krovne organizacije američkih Hrvata s oko 120.000 članova koja lobira za hrvatske interese u SAD-u, su se u petak susreli s Lisom Tepper koja pokriva jugoistočnu Europu u Vijeću nacionalne sigurnosti Bijele kuće.
Na tom susretu i ranijima u State Departmentu bilo je riječi o uključenju Hrvatske u NATO i o suradnji s Haškim sudom posebice slučaju generala Ante Gotovine. Kraljic je rekao da su u razgovorima predstavnici američke administracije naglasili da im je važno pojavljivanje Gotovine u Den Haagu zbog poštivanje formalnog procesa.
Kraljic je rekao da se u razgovorima pojavljuje i povezivanje izručenja Gotovine i potpore Hrvatskoj za pristup NATO-u, ali da su pri tome primjetni različiti signali.
"Svi će vam u administraciji reći da je to povezano", kazao je Kraljic. Dodao je, međutim, da "u najmanju ruku neki ljudi u američkoj administraciji" priznaju da treba biti realističan i da se ne može zatezati jačanje bilateralnih odnosa zbog jedne osobe.
Kraljic je rekao kako smatra da će činjenica da Europska unija slučaj Gotovina više ne vidi kao kamen smutnje s Hrvatskom utjecati na američku politiku i da će i SAD slijediti tu europsku politiku.