"Ovo je odličan početak programa obuke hrvatskih sudaca i tužitelja. U otvorenoj i stručnoj raspravi dotaknuta su brojna pitanja vezana uz prepuštanje suđenja", rekao je na završetku seminara tajnik ICTY-a Hans Holthuis.
Ocijenio je kako se ideja okupljanja pravosudnih stručnjaka Haškog suda i Hrvatske na zajedničkom programu pokazala vrlo uspješnom o ćemu će izvijestiti Sud prije povratka na idući seminar u Hrvatsku, najavljen za 11. i 12. lipnja.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić kazala je da su "hrvatski suci i tužitelji sposobni i spremni preuzeti suđenja za ratne zločine od ICTY-a te se izolirati od svih pritisaka koje takvi procesi nose, zbog svoje složenosti, povećanog interesa javnosti te pravnih i povijesnih pitanja koja se uz njih povezuju".
Prvi od šest seminara, koji će se od svibnja do listopada održati u organizaciji Ministarstva pravosuđa, Pravosudne akademije i ICTY-a, otvorio je više pravnih i neka tehnička pitanja koja treba na vrijeme otkloniti, kazala je Bagić.
Polaznici su suci i tužitelji s područja županijskih sudova u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu kojima bi trebali biti prepušteni predmeti ICTY-a, od onih za koje je potvrđena optužnica do onih u fazi istrage, a tiču se osumnjičenih srednje i niže razine zapovijedanja u vojnim i policijskim strukturama, uz mogućnost da se među njima nađu i civili.
Prema riječima jednog od hrvatskih pravosudnih dužnosnika prepuštanje prvih predmeta, do kojeg dolazi u okviru strategije dovršetka rada ICTY-a, očekuje se krajem godine.
Problemi na koje su ukazali predavači na skupu, profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, suci Vrhovnog suda RH te stručnjaci sudskih vijeća i tužiteljstva ICTY, vezani su uz nepodudarnosti kontinentalnog, procesnog i materijalnog prava koje se primjenjuje u RH, u odnosu na anglosaksonsko pravo koje dominira u Statutu i Pravilniku o postupku ICTY-a.
"Cijela pojmovna aparatura i način mišljenja preuzeti iz anglosaksonskog prava nama su potpuno strani", kazao je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Petar Novoselec.
U izlaganjima na seminaru, organiziranom za 27 polaznika, sudaca i tužitelja s područja sudova u Zagrebu i Osijeku, obrađen je povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i analizirane srodne vrste kaznenih djela u hrvatskim i haškim zakonima kao što su zločini protiv čovječnosti i genocid, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja ratnog prava i običaja te oblici kaznenog udruživanja. Obrađene su i teme istrage i podizanja optužnice, metode dokazivanja te zapovjedne odgovornosti, koja je i izazvala najviše rasprave i prijepora.
Prof. Novoselec, ocijenio je da u Statutu ICTY-a kao i Statutu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) postoji znatno šira koncepcija zapovjedne odgovornosti od one u Kaznenom zakonu RH, pri čemu se nadređeni tereti za nečinjenje i nehaj dok u hrvatskom zakonodavstvu nema izravne zapovjedne odgovornosti za nečinjenje dok se nehaj tretira blaže, kao posebno kazneno djelo. "Navedene razlike u opsegu odgovornosti između hrvatskog i međunarodnog kaznenog prava mogu dovesti do toga da u RH bude oslobođen netko tko bi pred ICTY-em ili ICC-om bio osuđen", kazao je.
Herman von Hebel, viši pravni savjetnik ICTY-a, opisao je genezu instututa zapovjedne odgovornosti u međunarodnom kaznenom pravu od Nueremberškog suđenja do današnjih presuda ICTY-a, ističući de je u pravilu riječ o nečinjenju i da je naglasak uvijek na "efektivnoj kontroli nadređenoga nad počiniteljima" koju tužitelj mora dokazati.
Zamjenik državnog odvjetnika RH Petar Pulišelić otvorio je pitanje što će se događati kada hrvatski tužitelj nakon proučavanja predmeta odbije dijelove ili cijelu optužnicu ICTY-a ili ocijeni da prepušteni istražni materijal nije dovoljan za podizanje optužnice. Također je upozorio na tehničke poteškoće s prijevodom opsežnih materijala na hrvatski, te predložio da to osigura ICTY koji, kako je rekao, "raspolaže i s prevoditeljima i sredstvima".
Haški tužitelj Mark Iearce, odgovorio mu je da će ICTY imati razumijevanje za autonomnu odluku hrvatskog tužitelja ali da će mu pružiti svu pomoć kako počinjeni zločini ne bi ostali nekažnjeni. Posebno je upozorio na nedostatak mjera za prihvat i zaštitu svjedoka u suđenjima za ratne zločine u RH, dodajući da su mnogi zbog toga odbili suradnju.
"Zaštita svjedoka je od kritične važnosti za uspješan dovršetak predmeta", rekao je Ierace.
Široku raspravu izazvalo je i pitanje izravne primjene međunarodnog kaznenog prava u domaćem pravu, mjerodavnom za provedbu preuzetih predmeta ICTY-a. Prof. Ksenija Turković kazala je da po Ustavu RH takva obveza postoji samo kada je propisana međunarodnom konvencijom. Budući da Ženevske konvencije iz 1949. obvezuju "države da kažnjavaju njihove teške povrede" izravna primjena potrebna je samo kod uništavanja vjerskih objakata, jer ostale inkriminacije Ženevske konvencije preuzete su u Kaznenom zakonu RH, rekla je Turković.
Dvojbe je izazvalo i pitanje mjerodavnog prava za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj od 1991. do 1995. i eventualne retroaktivnosti novih odredbi kaznenog prava, koje se donose unutar priprema za preuzimanje predmeta ICTY-a.
Prof. Ivo Josipović kazao je da su za počinjenje ratnih zločina 1991. u Hrvatskoj mjerodavne norme I. Protokola Ženevske konvencije, otklonivši dvojbe oko mjerodavnog prava, što su podržali predstavnici ICTY-a i posebno suci.
Doprinos razjašnjenju dijela nedoumica koje je rasprava izazvala kod sudaca dao je i sudac Županijskog suda u Zagrebu Ranko Marijan kazavši kako "ne vidi pretjeranih problema" te da je za počinitelje iz 1991. vrijedio kazneni zakon koji je tada bio na snazi, a koji sankcionira većinu ratnih zločina iz Statuta ICTY-a.
Sudionici seminara bili su oprezni u ocjenama o tome osigurava li on dovoljnu razinu edukacije za procesuiranje ratnih zločina po haškim standardima, napominjući kako su primili puno pisanog i digitaliziranog materijala od ICTY-a za koji je potreben veliki individualni rad tijekom cijelog programa.
"Ključno je po kojim ćemo propisima procesuirati ustupljene predmete. Vrhovni sud treba zauzeti stav o tome koje odredbe primjenjivati za postupke, a važna će biti i uloga pravne znanosti i Ministarstva pravosuđa", ocijenio je Miroslav Rožac, zamjenik predsjednika Županijskog suda u Osijeku.
"Početak daje nadu da ćemo na kraju biti dovoljno educirani, no potrebno je proučiti puno materijala i usporediti ih s konkretnim spisima", rekao je državni odvjetnik iz Bjelovara, Ivan Rahlicki, dodajući kako je njegovi kolege "kreću prvi jer će raditi na optužnicama". Također je ocijenio da treba definirati pravila po kojima će se pripremati optužni prijedlozi.
Među predavačima je bio i sudac Vrhovnog suda Damir Kos, koji je u izlaganju o kaznenom udruživanju u zakonodavstvu RH naznačio mogućnost da se kao poticatelji ratnih zločina tretiraju i novinari, autori "govora mržnje".
(Hina) xdh ydgk