Hina- Financijski servis
Hrvatska Vlada odlučila je danas da se iz prodaje izuzimaju dionice Sunčanog Hvara iz državnog portfelja, te je zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da raspiše javni natječaj za razvitak i privatizaciju Sunčanog Hvara po modelu javno-privatnog partnerstva.
Fond će taj natječaj objaviti u medijima i to s vrlo precizno utvrđenim uvjetima natječaja i primjerenim rokom za potencijalne ulagače, stoji u odluci.
Precizne uvjete i primjeren rok kako bi se mogli javiti i drugi potencijalni ulagači zatražio je i premijer Ivo Sanader.
" To ćemo učiniti i u svakom drugom slučaju kada dođe prijedlog ulagača. (...) Daj Bože da se na natječaj za Sunčani Hvar i druge javi što više ulagača", kazao je.
Vlada je, naime, model javno-privatnog partnerstva za Sunčani Hvar predložila na osnovu ponude koju je podnio fond Quaestus kojeg vodi bivši ministar financija Borislav Škegro.
Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang smatra da je predloženo najbolje rješenje za Sunčani Hvar, tvrtku koja ima 16 milijuna eura duga, od čega tri milijuna mora vratiti ove godine, a što ne može podmiriti iz svog poslovanja.
Hebrang ističe da je današnja odluka u skladu sa strategijom Vlade da se omogući okrupnjavanje domaćeg kapitala, restrukturiranje tvrtke, dokapitalizacija i prodaja tek nakon što se od negativnog dođe do pozitivnog poslovanja.
Hebrang je otklonio i prigovore da za model javno-privatnog partnerstva nema zakonske podloge, ustvrdivši da je on potpuno u okvirima hrvatskih zakona.
Odluka se, kaže, temelji na Zakonu o privatizaciji, članku 2. točki 2. da Vlada može izuzeti od privatizacije bilo koje dionice i odlučiti o njihovoj sudbini na drugi način. Utemeljena je, dodaje, i na Zakonu o trgovačkim društvima i njegovim odredbama o ortaštvu.
Kao primjer privatizacije na sličnim principima Hebrang je naveo slučajeve Cementare Koromačno, gradnje nekih autocesta.
Podršku modelu javno-privatnog partnerstva dao je i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta koji ocjenjuje da je privatizacija, posebice turističkog kompleksa, u protekle četiri godine bila loša. Hoteli su privatizirani, prodani bez bilo kakve provjere, gotovo nepoznatim tipovima, oni državi ne plaćaju ništa i praktično se do njih ne može doći, kazao je.
I ministar financija Ivan Šuker kaže da država nije dobila nikakve garancije za tvrtke koje je prodala za jednu kunu uz preuzimanje starih dugova koji se ne plaćaju, pa im se blokira račun.
Možda nekog smeta što nismo nastavili privatizaciju za jednu kunu, rekao je, dodajući kako novi model počiva na principu da onaj tko ulaže novac želi da se on i oplodi.
Premijer Sanader odbacio je kritike na model javno-privatnog partnerstva koje dolaze iz redova bivše Vlade. Riječ je o istima koji su ohrabrili Quaestus fond da to predloži. "To su bili prihvatili. Nije lijepo da se iz dnevno-političkih razloga pokušavaju dobiti poeni u mutnoj vodi, to neće dobro završiti za autore", kazao je Sanader.
Odbacio je i kritike na račun Vlade da je "učinila ovo-ono". Vlada nije učinila ništa osim što je 5. svibnja donijela zaključak da podupire program razvoja Sunčanog Hvara po modelu javno-privatnog partnerstva, te zadužila Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva da u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, HFP-om i Središnjim državnim uredom za strategiju razvitka da dostavi potrebne akte za realizaciju toga, ponovio je Sander.
Inače, u vlasničkoj strukturi Sunčanog Hvara, prema ranije objavljenim podacima (prošle godine), Hrvatski fond za privatizaciju ima udio od 33,4 posto, a Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga 41,06 posto, u okviru čega je 12 posto rezervirano za bivše vlasnike, dok preostalih 25,4 posto drže mali dioničari. Od državnog udjela na 28 posto dionica odnosi se privremena sudska blokada vezano uz zahtjev fonda Pleter.
Hrvatska nastavlja intenzivne kontakte sa svim članicama EU, a 17. ili 18. lipnja očekuje odluku Europskog vijeća o statusu kandidata i o datumu početka pregovora, istaknuo je premijer Ivo Sanader na današnjoj sjednici Vladi.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajet Biščević ističe da je, nakon pozitivnog avisa ostalo nekoliko otvorenih pitanja, što bi se moglo pokazati presudnim i na čemu treba posebno raditi. Ističe pri tom pitanja pune suradnje s Haagom, povrat nekretnina i imovine te inzistiranje nekih na ekološko-ribolovnoj zoni, gdje smatraju da je potrebno fleksibilno rješenje.
S obzirom na uočene probleme u naplati naknada za koncesije na vodama, Vlada je naložila da joj se pripreme izmjene Uredbe o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnom vodnom dobru.
Vlada je poduprla nastavak suradnje sa Svjetskom bankom na Programskom zajmu za prilagodbu (PAL program), a nastavak tih razgovora očekuje se koncem svibnja.
Vlada će dobrom pripremom osigurati da se ne ponovi dosadašnja praksa usvajanja programa, a da potom i do 80 posto sredstava odobrenih zajmova ostane neiskorišteno, poručio je ministar financija Ivan Šuker.
Prioritetna područja reformi koja bi se financirala nizom PAL programa su konkurentnost i upravljanje, financijska disciplina, reforma javne uprave, reforma pravosuđa, programi konsolidacije socijalne pomoći: ponovna uspostava fiskalne održivosti mirovinskog sustava.
Vlada se suglasila i s odlukom za sklapanje ugovora o jamstvu s Eurospkom investicijskom bankom za projekt završetka autoceste na koridoru X. Riječ je o autocesti Zagreb-Lipovac na kojoj bi se izgradila posljedna 29,4 kilometra duga dionica od Županje do Lipovca. Za izgradnju te dionice potrebno je 90 milijuna eura, od čega bi EIB sudjelovala sa 45 milijuna eura. Zajam bi bio na 25 godina s 5,5 godina počeka.
Početak radova predviđen je u ovoj godini, a završetak krajem 2006. Vlada je s današnje sjednice Saboru predložila da donese odluku o upućivanju jednog pripadnika Oružanih snaga RH, vojnog psihologa u mirovnu misiju na Haiti.