FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SA SJEDNICE VLADE

ZAGREB, 5. svibnja 2004. (Hina) - SA SJEDNICE VLADE
ne usluge ZAGREB, 5. svibnja 2004. (Hina) - SA SJEDNICE VLADE#L# Hina- Financijski servis Četverogodišnji Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva sa 42 konkretna projekta, dobio je danas potporu hrvatske Vlade.#L# Povećati broj malih i srednjih poduzeća i broj zaposlenih po obrtu, ukloniti administrativne zapreke, ojačati izvoz, tek su neki od ciljeva tog programa, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić na sjednici Vlade. U zemljama EU malo i srednje poduzetništvo glavni je pokretač gospodarskog rasta i zapošljavanja. Hrvatska međutim ne može biti zadovoljna brojem malih i srednjih poduzeća, njihovom ekonomskom snagom, i djelatnostima kojima se bave. Naime, više od 60 posto takvih poduzeća bavi se trgovinom i uslužnim djelatnostima, a jedva 15 posto prerađivačkom djelatnošću. TEA index, koji mjeri broj novoosnovanih poduzeća u protekla 42 mjeseca, prema broju odraslih stanovnika, u RH je 3,6, a u Irskoj čak 9,1. Da bi promijenila te nepovoljne pokazatelje Vlada donosi program kojim do 2008. želi povećati broj malih i srednjih poduzeća, 'okrenuti' proizvodnji povezati malo i veliko gospodarstvo. Kroz taj program Vlada u poduzetništvo želi uključiti posebne skupine poput mladih žena, branitelja, osim toga, s lokalnim jedinicama nastojat će pokrenuti izgradnju poduzetničkih zona kao jezgri gospodarskog razvitka. Program privatizacije Sunčanog Hvara po modelu javno-privatnog partnerstva koji je Vladi uputila tvrtka Quaestus Private Equity Partneri, a kojega vodi bivši ministar financija Borislav Škegro, dobio je danas potporu hrvatske Vlade. Vlada je ujedno zadužila resorna ministarstva i Hrvatski fond za privatizaciju da u što kraćem roku dostave potrebne dokumente za realizaciju tog projekta. Ponudu Quaestusa, koji nudi dokapitalizaciju i ulaganje u Sunčani Hvar, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang drži dobrodošlom. Quaestus, kazao je, nudi investiciju od 185 milijuna kuna u idućih pet godina, te prvo ulaganje prije ovogodišnje turističke sezone. Investicijom se, istaknuo je Hebrang, nudi zadržavanje svih uposlenih (njih 365) i povećanje toga broja za još sto u idućih pet godina. Nudi se dulja turistička sezona, rast prihoda sa 8 na 30 milijuna eura godišnje, povećanje iskorištenosti kapaciteta sa 35 na 65 posto, te povećanje kvalitete (zvjezdica) za nekoliko hotela. Hebrang je podsjetio da Sunčani Hvar ima 14 milijuna eura duga, od čega 3,5 milijuna dospijeva ove godine i tvrtka to ne može sama platiti. Vlada je danas predložila da se druga faza privatizacije Ine, izlazak 15 posto dionica na burzu, odgodi za godinu dana. Izmjenom odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije Ine Vlada predlaže i da se odmah po izmjeni Zakona o Fondu hrvatskih branitelja pristupi i dodjeli 7 posto dionica Ine braniteljima. Izmjene toga Zakona su pripremljene i pred Vladom bi se mogle naći već idući tjedan, najavila je ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Izmjene odluke o redoslijedu i dinamici privatizacije Ine stupit će na snagu kada se s njima suglasi Sabor. Bespravno sagrađeni objekti neće se moći priključiti na komunalnu infrastrukturu (vodu, struju, grijanje, kanalizaciju), prijedlog je izmjena u Zakonu o komunalnom gospodarstvu koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru. Vlada je upoznata i s mjerama koje se provode u reformi pravosuđa. U travnju je, tako, sa zagrebačkog Općinskog suda u manje opterećene sudove premješteno 16.000 predmeta, suci su rasterećeni od upravnih poslova, a izmjenama Ovršnog zakona, osim u spornim slučajevima, ovrhe će se sa sudova prenijeti na javne bilježnike, pripremljen je plan nadzora sudske i državnoodvjetničke uprave, nabrojala je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Izvijestila je i o planovima za rješenje prostornih problema sudova u Zagrebu i Osijeku. Vlada je danas Hrvatskom saboru predložila da potvrdi okvirni ugovor o zajmu s Razvojnom bankom Vijeća Europe u iznosu 292,4 milijuna kuna namijenjen projektu povratka prognanika i izbjeglica. Ta će se sredstva uglavnom koristiti za stambeno zbrinjavanje i povrat imovine izbjeglica i prognanika. U tom bi projektu država ove godine sudjelovala s 121 milijun kuna koliko je predviđeno u proračunu. Ministri su se suglasili da se osnuju zajednička povjerenstva za nabavu medicinske opreme i uređaja, te sanitetskih vozila za ovu godinu i za sve županije. (Hina)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙