Promatrano po pojednim djelatnostima, najveća prosječna neto plaća za veljaču u Zagrebu isplaćena je u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme i iznosila je 11.898 kuna. To je čak 62,3 posto više nego u siječnju, kada je u ovoj djelatnosti također isplaćena najviša prosječna zagrebačka neto plaća, ali u iznosu od 7.331 kunu.
Kao i za siječnj, u veterinarskoj djelatnosti isplaćena je i za veljaču druga po visini prosječna zagrebačka neto plaća po pojedinoj djelatnosti, od 7.333 kuna, što je 7,7 posto više nego u siječnju kada je bila 6.811 kuna.
U osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obveznog osiguranja statistika bilježi treću po visini zagrebačku plaću za veljaču, od 6.729 kuna, a za 29 kuna (6.700) zaostaje prosječna plaća u računalnim i srodnim djelatnostima.
Tradicionalno najniže plaćeni Zagrepčani i za veljaču bili su zaposleni u radno intenzivnim djelatnostima. Tako je najniži prosjek od 2.239 kuna ponovno isplaćen u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna, 2.623 kuna u proizvodnji tekstila, a 2.635 kuna bila je prosječna plaća za veljaču u preradi kože, izradi galanterije i obuće.
Prosječnu plaću manju od 3 tisuće kuna za veljaču imali su još zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima te u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda.
Trošak cijene rada za poslodavce za veljaču bio je prosječno 6.894 kune, koliko je iznosila prosječna bruto plaća, ili 1,9 posto manje nego u siječnju kada je bila 7.028 kuna.
Prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču pokrivala je 81 posto troškova "sindikalne košarice" (minimalni mjesečni troškovi za četveročlanu obitelj koji uključuju troškove za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu ) koji su po izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u veljači u Zagrebu iznosili 5.749 kuna.