ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Novi Zakon o medijima stupa na snagu u utorak 18. svibnja, osmog dana od objave u Narodnim novinama.
ZAGREB, 16. svibnja 2004. (Hina) - Novi Zakon o medijima stupa na snagu
u utorak 18. svibnja, osmog dana od objave u Narodnim novinama.#L#
Taj je Zakon donesen umjesto istoimenog zakona koji je ukinuo Ustavni
sud jer nije donesen potrebnom natpolovičnom većinom glasova svih
zastupnika. Ustavni rok za donošenje novog zakona bio je 30. travanj,
kada ga je Sabor i usvojio, ovoga puta potrebnom većinom.
Ukinuti Zakon o medijima bio je podloga i za donošenje novoga, ali
ponovno odlučivanje o njemu iskorišteno je za više tehničkih i
nekoliko sadržajnih izmjena. Osobitu pozornost javnosti izazvale su
promjene vezane uz koncentraciju vlasništva u medijima i obavezu
novinara da po nalogu suda otkrije izvor informacije.
U vezi odredbe o javnosti vlasništva i koncentraciji najprije su se
medijski stručnjaci i Hrvatsko novinarsko društvo protivili što se iz
zakona izbacuje odredba o ograničenju koncentracije dnevnih ili
tjednih novina.
Umjesto ranije odredbe koja je, po tvrdnji predlagatelja, bila
neprovediva i nejasna, predložena je nova formulacija i u zakonski
prijedlog tada je ugrađena odredba da nakon provedbe koncentracije
poduzetnika njihovi tržišni udjeli ne smiju prelaziti 40 posto ukupno
prodane naklade općeinformativnih dnevnika, odnosno tjednika. Protiv
takve formulacije, koja je u Saboru prihvaćena, bili su Uprava i
novinari Slobodne Dalmacije, uvjereni da se ta odredba mijenja kako bi
se spriječila prodaja tog dnevnika Europapress holdingu.
Odredbe o odavanju izvora po nalogu suda dio medija proglasio je
pokušajem vlasti da ukine istraživačko novinarstvo.
Prema novom Zakonu, sud novinaru može naložiti da otkrije izvor
informacije samo na temelju zahtjeva Državnog odvjetništva, kada je to
u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite
zdravlja. Preduvjeti za takav nalog su i da ne postoji drugi razuman
način da se otkriju podaci o izvoru informacije, te da na zakonu
osnovan interes za otkrivanje podataka prevladava nad zaštitom izvora
informacije.
Državni tajnik u ministarstvu kulture Jadran Antolović smatra da je
ta odredba važna zbog općeg svjetskog antiterorističkog pokreta, a ne
radi ukidanja istraživačkog novinarstva. Potkrijepio je to i podatakom
da za neizvršavanje sudskog naloga o odavanju izvora nema sankcije i
da novinar po sudskom nalogu može, ali i ne mora odati izvor.
Novost je i da je nakladnik dužan sa svakom osobom od koje naručuje
novinarski prilog prethodno zaključiti ugovor u skladu s propisima i
statutom medija. Ugovorom se uređuju i autorska prava. Osim
najrazličitijih vrsta novinarskih formi u različitim medijima,
novinarskim se prilogom smatra i redaktura, fotografija, fotovijest,
fotoreportaža, fotomontaža i fotokarikatura. O tim je ugovorima
nakladnik dužan voditi posebnu evidenciju.
Novinarski nakladnik mora prijaviti izdavanje tiska u Upisnik i to ne
kao do sada Ministarstvu kuture, već Hrvatskoj gospodarskoj komori
(HGK). Novost je i da se među podacima i dokumentima za upis više ne
traže programske osnove medija, ali mediji svake godine moraju
prijavljivati tržišne udjele koje su ostvarili na tržištu čitatelja,
gledatelja i slušatelja.
Iako se nije osobito svidjela zastupnicima, u Zakon je ugrađena
odredba po kojoj nema povrede privatnosti ako u pogledu informacije
opravdani javni interes prevladava nad zaštitom privatnosti.
Radi poticanja pluralizma i raznovrsnosti medija država će poticati
proizvodnju i objavljivanje određenih programskih sadržaja. Državne
potpore dodjeljivat će se godišnje na temelju javnog natječaja.
Zakonom su precizirane i odredbe o pravu na dostupnost javnim
informacijama u odnosu na novinare i neke odredbe o objavi ispravka.
(Hina) xggrb yso