DEN HAAG, 12. svibnja 2004. (Hina/AFP) - Zaljubljenik u Shakespearea, američki sudac Theodor Meron prošao je netipičan put od svog zatočeništva u nacističkom logoru pa sve do položaja predsjednika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu
Jugoslaviju.
DEN HAAG, 12. svibnja 2004. (Hina/AFP) - Zaljubljenik u Shakespearea,
američki sudac Theodor Meron prošao je netipičan put od svog
zatočeništva u nacističkom logoru pa sve do položaja predsjednika
Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.#L#
Na zidovima njegova ureda u mirnom predgrađu Den Haaga, nalaze se
crno-bijele fotografije mršavih tijela i praznih pogleda zatočenika
logora Manjača gdje je tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995)
bilo zatočeno nekoliko tisuća bosanskih Hrvata i muslimana.
"Mislim da je to odličan način da se jedan međunarodni sudac podsjeti
do koje se točke ljudska bića, kada dobiju apsolutnu moć, u svim
društvima, mogu na užasan način odnositi prema drugim ljudskim
bićima", objašnjava Meron promatrajući fotografije.
Rođen u Poljskoj 28. travnja 1930., Theodor Meron i sam je doživio
takvo iskustvo tijekom Drugog svjetskog rata. On je kao adolescent
četiri godine bio zatočen u nacističkom radnom logoru u Poljskoj.
Theodor Meron ne voli govoriti o tom užasnom iskustvu. Njegovi govori
o važnosti međunarodnih sudova nikada ne odaju njegovo osobno
iskustvo.
Meron je samo jednom u razgovoru za New York Times kazao da je
vrijeme provedeno u nacističkom logoru bilo presudno u njegovoj odluci
da studira pravo "kako bi našao načina da zaštiti ljudsko
dostojanstvo". Meron je upravo iz tih razloga veliki i neumorni
zagovornik poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.
Meron ima diplome sveučilišta u Jeruzalemu, Harvardu i Cambridgeu, a
prije nego što je imenovan na ICTY-u 2001. godine, bio je profesor
međunarodnog prava na sveučilištu u New Yorku. On je 2003. izabran za
predsjednika ICTY-a.
Meron je svjestan "povijesne misije" Tribunala: "presude donesene na
savjestan način, koje opisuju događaje onako kao su se oni dogodili
daju veliku satisfakciju žrtvama" i omogućavaju borbu "protiv
revizionizma", ističe Meron.
U budućnosti Meron se nada da će ICTY moći zatvoriti svoja vrata
2010. godine nakon što presudi bivšim šefovima bosanskih Srba Ratku
Mladiću i Radovanu Karadžiću.
(Hina) xnab ysb