ZAGREB, 3. svibnja 2004. (Hina) - Ministar financija Ivan Šuker najavio je danas da će se mijenjati, odnosno najvjerojatnije donijeti novi Zakon o javnoj nabavi.
ZAGREB, 3. svibnja 2004. (Hina) - Ministar financija Ivan Šuker najavio
je danas da će se mijenjati, odnosno najvjerojatnije donijeti novi
Zakon o javnoj nabavi.#L#
Prošle je godine bilo ukupno 3.446 zahtjeva za neposrednom nabavom,
te Vlada razmišlja o izmjeni Zakona, pri čemu bi se zaštitili
nacionalni interesi. Zbog velikog broja zahtjeva, naročito u
graditeljstvu, za neposrednu nabavu, Vlada je osnovala radnu skupinu
koja treba pripremiti, najvjerojatnije novi Zakon o javnoj nabavi,
kazao je Šuker na današnjem Danu poduzetnika održanog u organizaciji
Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Jedna od mjera o kojoj Vlada također razmišlja je i smanjenje
doprinosa kako bi smanjila cijenu rada i povećala konkurentnost. No,
prema riječima ministra financija to je vrlo teško napraviti, jer i
sada visoki doprinosi ne pokrivaju u potpunosti potrebe zdravstvenog i
mirovinskog sustava.
Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang dodao je da se u Hrvatskoj još
uvijek kroz cijenu rada plaćaju posljedice rata (obnova i socijala).
Stoga je Vlada odlučila u ovoj godini definitivno završiti obnovu, ali
će nas socijalni teret opterećivati još jedno vrijeme, kazao je.
Odgovarajući na niz pitanja poduzetnika, Hebrang je najavio poticaje
za one gospodarske sektore u kojima Hrvatska ima komparativne
prednosti, npr. proizvodnji zdrave hrane, preradi voća i povrća,
drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji itd. Također, najavio je da će
u vladin program poticaja ući i turizam, posebice investicije u
dodatne usluge.
Program poticanja malog poduzetništva, prema najavi ministra
gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića, naći će se ovog
tjedna na dnevnom redu Vlade. Taj program sadrži 42 konkretne mjere i
projekta koji se mogu svesti u tri kategorije - obrazovanje,
implementaciju novih tehnologija i inovacija, te posebne kreditne
linije.
Ciljevi vladinih gospodarskih programa, istaknula je ministrica
europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, uvelike uključuju i
kratkoročne i srednjoročne gospodarske prioritete koje je pred
Hrvatsku postavila Europska komisija. Riječ je o prioritetima poput
zadržavanja makroekonomske stabilnosti, ubrzavanja privatizacije te
zemljišne reforme uz nastavak strukturnih reformi u javnim
financijama, reformi tržišta rada i sl.
Hrvatska bi se prema trenutnim gospodarskim dostignućima i
pokazateljima mogla svrstati u gornju polovicu zemalja koje su 1.
svibnja ušle u EU. Stoga je pregovore o članstvu Hrvatske u EU moguće
dovršiti u roku od dvije do dvije i pol godine i 2007. godine možemo
biti spremni za ulazak u EU, no to tada neće ovisiti samo o nama,
zaključila je Grabar-Kitarović.
(Hina) xrub/xbn yds