ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, čiji je sastavni dio projekt otvaranja novih poduzetničkih zona, naći će se u petak na dnevnom redu sjednice hrvatske Vlade u Rijeci, najavio
je danas na Obrtničkom forumu pod nazivom "Povećanje konkurentnosti hrvatskih obrtnika" na Zagrebačkom velesajmu (ZV) potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.
ZAGREB, 20. travnja 2004. (Hina) - Program poticanja razvoja malog i
srednjeg poduzetništva, čiji je sastavni dio projekt otvaranja novih
poduzetničkih zona, naći će se u petak na dnevnom redu sjednice
hrvatske Vlade u Rijeci, najavio je danas na Obrtničkom forumu pod
nazivom "Povećanje konkurentnosti hrvatskih obrtnika" na Zagrebačkom
velesajmu (ZV) potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang.#L#
Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se brzi uzlaz malog i
srednjeg poduzetništva najbrže postiže u poduzetničkim zonama uz veća
naselja te je stoga Vlada, nakon snimanja stanja, zaključila kako
treba krenuti u projekt povećanja broja tih zona sa sadašnjih 114 na
400, kazao je Hebrang.
Dodao je kako su Vladini ciljevi povećati investicije u otvaranje
poduzetničkih zona sa sadašnjih 84,5 milijuna kuna godišnje na
prosječno 300 milijuna kuna godišnje, povećati broj novouposlenih u
tim zonama za prosječno 10.000 godišnje, te udio proizvodnih subjekata
unutar poduzetničkih zona s 20 na 80 posto.
U trenutno postojećih 114 poduzetničkih zona, u razdoblju od 2000. do
2003. prosječno se godišnje ulagalo 84,5 milijuna kuna, a u tom je
razdoblju u tim zonama zaposleno samo 12 tisuća novih radnika.
Novi bi program Vlade, pak, uz povećanje broja zona na 400 trebao
rezultirati i povećanjem broja malih i srednjih tvrtki za barem 5
posto godišnje, kao i povećanjem udjela prihoda malih i srednjih
tvrtki u ukupnim prihodima hrvatskih poduzetnika s današnjih 44 posto,
na europski prosjek od 80 posto, kazao je Hebrang. Istaknuo je kako bi
takva kretanja u narednim godinama broj zaposlenih u malom i srednjem
poduzetništvu, uključujući i obrt trebala povećati s 250 tisuća na oko
400 tisuća.
O značaju obrtništva za hrvatsko gospodarstvo, kazao je predsjednik
Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran, govori i podatak kako
je unazad deset godina broj obrta povećan sa 68 tisuća na 100 tisuća,
a oni danas zapošljavaju više od 150 tisuća radnika.
Prije ulaska u EU pred tim je obrtnicima napor na povećanju
konkurentnosti, stvaranju novih proizvoda i otvaranju novih
proizvodnih pogona, kao i uvođenju novih tehnologija u proizvodnju.
Pokretanju proizvodnje, kazao je Šafran, svakako bi pomogla i što
skorija realizacija Vladinog programa otvaranja poduzetničkih zona,
ali i što veći napor u stvaranju kvalitetnog obrazovanog kadra. Tako
je za četvrtak najavio potpisivanje ugovora o jedinstvenim strukovnim
programima za obrazovanje u obrtničkim zanimanjima između HOK-a i
ministarstava gospodarstva, rada i poduzetništva te znanosti,
obrazovanja i športa.
Obrtnički forum, u organizaciji HOK-a, održan je prvog dana sajamskih
priredbi "Građenje i opremanje", u sklopu kojih se održava i
Međunarodni sajam obrtništva, koji je ove godine na 6.500 četvornih
metara izložbenog prostora okupio više od 400 obrtnika.
(Hina) xtp/xrub yds