ZAGREB, 1. svibnja 2004. (Hina) - Europska se unija u subotu 1. svibnja, točno u ponoć, proširila po šesti puta u svojoj povijesti i s oko 450 milijuna stanovnika postala treće najveće tržište na svijetu iza Kine i Indije.
ZAGREB, 1. svibnja 2004. (Hina) - Europska se unija u subotu 1.
svibnja, točno u ponoć, proširila po šesti puta u svojoj povijesti i s
oko 450 milijuna stanovnika postala treće najveće tržište na svijetu
iza Kine i Indije. #L# #L#
Ovo je dosad najveće širenje u povijesti, koje je obuhvatilo osam
bivših komunističkih zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Litva,
Mađarska, Slovačka, Slovenija i Poljska) i dvije mediteranske otočne
države (Malta i Cipar). EU je time prvi puta ušla na teritorij koji je
nekada bio iza komunističke željezne zavjese.
Od šest dosadašnjih krugova proširenja, tri su ostvarena nakon pada
totalitarnih režima u pristupajućim zemljama.
Sve je počelo 1951. godine u Parizu kada je šest zapadnoeuropskih
zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i
Luxembourg) potpisalo sporazum o Europskoj zajednici za ugljen i
čelik, odnosno preteči EU.
Do prvog širenja došlo je 1973. kada su se šestorici pridružila
Velika Britanija, Danska i Irska. Taj proces nije išao glatko, u prvom
redu zbog opiranja Francuske da se primi Veliku Britaniju.
Drugo proširenje uslijedilo je 1981. ulaskom Grčke. Atena je sporazum
o pridruživanju s Europskom ekonomskom zajednicom potpisala još 1961,
koji je u vrijeme vojne diktature u Grčkoj 1967.-1974. bio zamrznut.
Nakon završetka vojne diktature Grčka je podnijela molbu za članstvo
1975.
Pet godina poslije, 1986. godine Europska ekonomska zajednica narasla
je na 12 članica. Nakon pada totalitarnih režima sredinom 70-tih
godina, Španjolska i Portugal nastojali su ući u zajednicu i okončati
višegodišnju izolaciju. Španjolska je još u vrijeme režima generala
Francisca Franca 1962. podnijela molbu za članstvo, ali tek su joj
Francovom smrću 1975. otvorena vrata. Novu molbu podnijela je 1977.
godine. Slično kao i Španjolska, ni Portugal nije mogao računati na
ulazak u integracije dok su na vlasti bili Antonio Salazar i njegov
nasljednik Marcel Caetano, a tek uspostavom demokracije 1976. Portugal
je krenuo na put europskih integracija. Španjolska i Portugal službeno
su ušle u EEZ 1. siječnja 1986. godine.
U petom krugu proširenja 1995. u članstvo, tada već Europske unije,
ušle su Austrija, Finska i Švedska. Budući da je riječ o zemljama koje
su bile trgovinski tijesno povezane s dvanaestoricom, pregovori o
članstvu završeni su vrlo brzo.
Osam bivših komunističkih zemalja, koje su 1. svibnja ušle u Europsku
uniju, započele su s približavanjem EU krajem 80-tih i početkom
90-tih, a Cipar i Malta dva desetljeća prije njih.
Godine1970. Sporazum o pridruživanju potpisuje Malta, a dvije godine
kasnije Cipar. Mađarska, kao prva zemlja srednje i istočne Europe to
je učinila 1988. Odmah sljedeće godine isto je učinila i Poljska,
istodobno kada su Cipar i Malta podnijele molbu za članstvo.
Godine 1993. Europska unija na summitu u Kopenhagenu utvrđuje
političke i gospodarske kriterije koji moraju biti ispunjeni za ulazak
u članstvo. Godinu kasnije Poljska i Mađarska podnose molbu za
članstvo.
Estonija, Latvija i Litva potpisuju sporazume o prodruživanju 1995.
Iste godine molbu za članstvo podnose Slovačka, Latvija, Estonija i
Litva. Godine1996. Slovenija potpisuje europski sporazum i podnosi
molbu za članstvo. Molbu također podnosi i Češka, dok nova vlada na
Malti zamrzava svoj zahtjev za članstvo.
Već 1997. Europska komisija objavljuje avis o kandidatima za članstvo
i preporučuje Europskom vijeću početak pregovora sa šest zemalja -
Ciprom, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Poljskom i Slovenijom.
Sljedeće godine skupina od prvih šest zemalja počinje pregovore o
članstvu. Nakon nove smjene vlade na Malti, ponovno se aktivira molba
za članstvo. Na summitu u Helsinkiju u prosincu 1999. odlučeno je da
se prvoj šestorici pridruže još četiri zemlje Latvija, Litva, Malta i
Slovačka.
Godine 2000. druga skupina kandidata otpočinje pregovore o
punopravnom članstvu. Na summitu u Kopenhagenu 2002. završeni su
pregovori s deset zemalja kandidata, a godinu kasnije u Ateni potpisan
je pristupni sporazum s 10 zemalja.
Proces proširenja s 1. svibnjem nije zaustavljen. Rumunjska i
Bugarska, koje su svoje aktivnosti u približavanju Uniji započele
paralelno s osam bivših komunističkih zemalja, ali nisu na vrijeme
okončale pregovore, očekuju da će to učiniti do 2007. godine. Turska,
koja ima službeni status kandidata, očekuje datum početka pregovora, a
Hrvatska, zemlja s pozitivnim mišljenjem Europske komisije, nada se da
će status kandidata i datum otpočinjanja pregovora dobiti na summitu
Unije u lipnju.
(Hina) xsv ydj