ZAGREB, 30. travnja 2004. (Hina) - Europska konvencija o koprodukcijama, koju je danas ratificirao Sabor, omogućit će hrvatskim filmskim proizvođačima da budu "legitimni" koproducenti europskih filmova, objašnjavaju filmaši.
ZAGREB, 30. travnja 2004. (Hina) - Europska konvencija o
koprodukcijama, koju je danas ratificirao Sabor, omogućit će hrvatskim
filmskim proizvođačima da budu "legitimni" koproducenti europskih
filmova, objašnjavaju filmaši.#L#
Konvencija iz 1992., kojoj je pristupila većina europskih zemalja,
omogućit će svim hrvatskim filmašima rad bez posebnih dozvola na
koprodukcijama u svim zemljama koje su je ratificirale.
Hrvatski će producenti, odnosno njihove produkcije, tako biti
tretirani jednako kao i produkcije drugih zemalja i na njih se više
neće odnositi restriktivne odredbe pojedinih nacionalnih fondova.
Za inozemnog producenta, koji radi koprodukciju s hrvatskim
partnerom, više neće postojati ograničenja kada je u pitanju dobivanje
novca iz javnih fondova u njegovoj zemlji i onih u Hrvatskoj, a koje
smije potrošiti na koprodukciju u nas.
Takva ograničenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ali maksimalno
iznose oko 10 posto od proračuna za film, što ih producent može
potrošiti za produkcijske usluge u zemlji koja nije ratificirala
Konvenciju.
"Konvencija stvara pretpostavke za nastajanje onoga što možemo zvati
europskim filmom, a to je uvijek koprodukcija između nekoliko
europskih zemalja", rekao je za Hinu Albert Kapović, glavni tajnik
Hrvatske udruge producenata (HRUP).
Svi filmski radnici od sada će imati slobodan pristup fondovima i
jednak status kolegama u ostalim zemljama potpisnicama Konvencije.
Hrvatski filmaši će tako moći raditi na koprodukcijama u zemljama koje
su pristupile Konvenciji "bez posebne radne dozvole", objašnjava
Kapović.
Konvencija sama po sebi, međutim, ne otvara pristup posebnim
europskim fondovima. "Ključ uspjeha je proaktivna politika nuđenja i
traženja", rekao je Kapović, hrvatski predstavnik u Eurimagesu, fondu
Vijeća Europe koji godišnje raspolaže s 20 milijuna eura.
Upućeni tvrde da su tijekom protekle dvije godine (razdoblje od
potpisivanja do ratifikacije Konvencije) milijuni eura mimoišli
Hrvatsku. Koprodukcija sa zemljom koja nije potpisala Konvenciju
jednostavno nije isplativa. Puno je poslova bilo dovedeno pred
realizaciju, ali bi redovito propadali nakon što bi inozemni partner
postavio ključno pitanje: Konvenciju ste, naravno, ratificirali!?
No, poslovi kakve pamtimo iz osamdesetih, sedamdesetih i šezdesetih
godina prošlog stoljeća kad je Jadran film iznajmljivao usluge, te
"proizvodio novca kao solidno brodogradilište", nisu ni danas
neostvarivi, optimistični su filmaši na web-stranici film.hr.
"Hrvatski sabor (?) dodjeljuje našoj produkciji najdragocjeniji komad
papira koji možete zamisliti", piše film.hr.
Jadran film je u svojim najboljim godinama imao oko 250 zaposlenih i
gotovo toliko vanjskih suradnika. Promet Jadran filma godišnje je
iznosio oko 25 milijuna američkih dolara. Značajnije koprodukcije na
kojima je radio bio je "Sofijin izbor", "Rosencrantz i Guildenstern su
mrtvi" i drugi.
Piše Vladimir Lulić
(Hina) vl vl