ZAGREB, 29. travnja 2004. (Hina) - Na tribini u Hrvatskoj kulturnoj zakladi večeras se raspravljalo o knjigama Ljudevita Krmpotića "Neprilike Josipa Berse oko Dubrovačkih slika i prilika u svjetlu njegove književne
ostavštine".
ZAGREB, 29. travnja 2004. (Hina) - Na tribini u Hrvatskoj kulturnoj
zakladi večeras se raspravljalo o knjigama Ljudevita Krmpotića
"Neprilike Josipa Berse oko Dubrovačkih slika i prilika u svjetlu
njegove književne ostavštine".#L#
O djelovanju obitelji Bersa govorili su Ivan Kosić i Slavko Harni iz
Nacionalne i sveučilišne knjižnice, povjesničar Đuro Vidmarović,
jezikoslovac Marijan Horvat-Mileković, Živko Strižić i glavni urednik
"Hrvatskoga slova" Domagoj Margetić.
O životu i radu pojedinih članova obitelji Bersa s naglaskom na
sestru Danicu koja je cjelokupni obiteljski arhiv prodala Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i njihovoj pismohrani, govorio je
Ivan Kosić.
Zbog sadržaja koji je Srbima bio neprihvatljiv, knjigu Josipa Berse
"Dubrovačke slike i prilike 1800.-1880." odbile su objaviti između
dva rata Srpska kraljevska akademija i Srpska književna zadruga, piše
Krmpotić.
No, kako dodaje, knjigu je za Maticu hrvatsku, koja ju je i
objavila 1941. godine, priredio publicist i povjesničar iz Dubrovnika
Tias Mortigjija (1913.-1947.).
Nakon što su poslije Drugog svjetskog rata rata partizanske vlasti
pogubile Mortigjiju, Bersina sestra Danica počela je tvrditi kako je
Matičino izdanje iz 1941. godine bilo prerađeno, rekao je Vidmarović.
Napomenuo je kako je i poslijeratni Beograd odbio objaviti svoje
izdanje Bersine knjige.
O tome kako je Vuk Karadžić prepisivao hrvatske rječnike i slagao ih
pod srpskim imenom, govorio je pak Živko Strižić. Također je pozvao
kroatiste da na sličan način analiziraju Vukovu krađu hrvatskoga
narodnog pjesništva.
Marijan Horvat-Mileković, govoreći o jeziku Ljudevita Krmpotića,
istaknuo je njegovu ulogu u razotkrivanju izvora zla i nositelja
pogubnih ideologija kod Hrvata.
(Hina) xmk ysp