INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH LANI 1,7 MILIJARDI DOLARA

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH LANI 1,7 MILIJARDI DOLARA HINA - Financijski servis Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u 2003. godini premašila su iznos od 1,7 milijardi američkih dolara, što je za oko 590 milijuna dolara ili za 52,4 posto više nego u godini prije, dok su ukupno u razdoblju od 1993. do kraja 2003. godine inozemna izravna ulaganja u RH dostigla iznos od 9,28 milijardi dolara. Prošlogodišnja vrijednost inozemnih ulaganja najveća je godišnja vrijednost u proteklom jedanaestogodišnjem razdoblju. Po preliminarnim podacima koja je objavila Hrvatska narodna banka najveći doprinos rastu ukupnih izravnih ulaganja u 2003. u odnosu na godinu prije dala je reinvestirana dobit, koja se povećala za 519 milijuna dolara ili 342,5 posto, na ukupno 670 milijuna USD. Manjim dijelom na to su utjecala ostala ulaganja, s porastom od 41,3 posto (ili za 127 milijuna USD), na ukupno 436,4 milijuna dolara, dok je vrijednost transakcija po vlasničkim ulaganjima, u ukupnom iznosu od 608 milijuna kuna, zabilježila godišnji pad za 8,6 posto. Porast reinvestirane dobiti, ostvaren poglavito u drugom prošlogodišnjem tromjesečju, napominju analitičari središnje banke, odnosi se na sektor telekomunikacija i financijskog posredovanja, a značajnu reinvestiranu dobit prijavila je i Pliva (velikim dijelom ostvarena na osnovi prijenosa tržišne vrijednosti patenata na povezano poduzeće u inozemstvu). U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, po preliminarnim podacima HNB-a, ukupan priljev inozemnih izravnih ulaganja iznosio je 692 milijuna USD, u čemu sa gotovo 90 posto dominiraju vlasnička ulaganja, od čega se najveći dio odnosi na prodaju 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara. Od ostalih vlasničkih ulaganja oko 40 milijuna dolara odnosi se na investicije u velike trgovačke lance. Struktura ulaganja po djelatnostima za 2003. godinu pokazuje da se 60,85 posto od ukupnog iznosa vlasničkih ulaganja odnosi na proizvodnju naftnih derivata, a potom 6,72 posto na trgovinu na malo, 5,78 posto na ostalo novčarsko posredovanje itd. Pritom je u 2003. godini 30,48 posto od ukupnih izravnih ulaganja došlo iz Mađarske, 23,61 posto iz Austrije, 19,38 posto iz SAD-a, 8,75 posto iz Njemačke, 6,08 posto Nizozemske. Ukupno, za proteklih 11 godina, prva je zemlja po veličini inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku Austrija sa udjelom od 24,89 posto, a slijedi je Njemačka sa 21,01 posto, te SAD sa 16,37 posto. Iz Mađarske je u razdoblju od 1993. do kraja 2003. godine došlo u RH 6,32 posto od ukupnih inozemnih izravnih ulaganja, Italije 5,26 posto, Luksemburga 5,21 posto, Nizozemske 4,74 posto, Slovenije 3,75 posto itd. Inozemna izravna vlasnička ulaganja najvećim su dijelom bila usmjerena u privatizaciju, a manjim dijelom u nove investicije. To pokazuju i podaci o djelatnostima koje su privukle najviše ulaganja. Tako se u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine od ukupnog iznosa izravnih vlasničkih ulaganja više od 40 posto odnosi se na samo dvije djelatnosti - telekomunikacije sa udjelom od 22,52 posto, te ostalo novčarsko posredovanje (banke) sa udjelom od 20,85 posto, Na proizvodnju farmaceutskih pripravaka odnosi se pak 12,07 posto od ukupnih izravnih vlasničkih ulaganja u tom razdoblju, te 8,45 posto na proizvodnju naftnih derivata. Sa nešto više od tri posto zastupljeni su proizvodnja cementa (3,43 posto), te hoteli i moteli (3,06 posto).