HNB: SPREMNOST ZA DODATNE POTEZE ZA VEĆE FINANCIRANJE

HNB: SPREMNOST ZA DODATNE POTEZE ZA VEĆE FINANCIRANJE PRORAČUNSKOG DEFICITA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU Hina- Financijski servis Hrvatska narodna banka (HNB) izrazila je, u razgovorima vođenim proteklih dana s Ministarstvom financija i bankarima, spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita na domaćem tržištu, no, čini se da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija, saznaje se iz središnje banke na upit o različitim gledanjima HNB-a i Ministarstva financija o pitanju financiranja proračunskog deficita. Naime, poslovni dnevni list "Dnevnik" objavio je danas da HNB i Ministarstvo financija nakon višetjednih razgovora o financiranju deficita države nisu postigli dogovor, te da je Ministarstvo ustrajalo na financiranju deficita (najvećim dijelom) vanjskim zaduživanjem, iako je HNB predlagala veće domaće financiranje, jer strahuje od prevelikog jačanja kune. Iz središnje banke danas se doznaje da je HNB u tim razgovorima izrazila spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje proračunskog deficita u zemlji, pri čemu navode da su, primjerice, bili spremni na odgovarajuće izmjene odluke o 35-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim potraživanjima. Planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu, uz odgovarajuće usporavanje aktivnosti središnje banke na deviznom tržištu, i spomenutim dodatnim mjerama, ocjenjuju iz HNB-a, bilo bi moguće sveukupni ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na domaćem tržištu. U središnjoj banci smatraju da bi se na taj način mogao bitno usporiti daljnji porast inozemnog duga, s manje aprecijacijskih pritisaka na tečaj nego u slučaju inozemnog zaduživanja. No, poručuju također da odluka o tome nije na njima, te da im se čini da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija. Iz središnje banke podsjećaju i da su, sagledavajući sve raspoložive pokazatelje i procjene, već prigodom donošenja Monetarne projekcije za ovu godinu, iznijeli što su spremni učiniti na planu vanjskog zaduživanja i financiranja proračunskog deficita u zemlji. Hrvatska narodna banka projekciju monetarne politike usvojila je sredinom prosinca prošle godine, a ta je projekcija predviđala podržavanje gospodarskog rasta uz održavanje niske inflacije, što bi bilo moguće uz povećanje novčane mase za oko 10 posto. Glavnina tog prirasta trebala se ostvariti na temelju "operacija na otvorenom tržištu", odnosno kupovinom državnih vrijednosnica na sekundarnom tržištu od strane središnje banke, za što je pak preduvjet izdavanje državnih vrijednosnih papira. No, ključne pretpostavke za ostvarivanje takve projekcije bile su znatno smanjivanje proračunskog deficita, te pribavljanje većeg dijela sredstava za financiranje deficita na domaćem tržištu. U međuvremenu se pak pokazalo da te pretpostavke nisu ostvarene. Naime, Ministarstvo financija, pri izradi proračuna, izišlo je s procjenom stope rasta BDP-a od 3,2 posto (projekcije bivše Vlade bile su oko 4 posto), te s planiranim deficitom proračuna konsolidirane središnje države od 4,5 posto BDP-a. Osim toga, prema do sada u medijima objavljenim podatcima, ukupni proračunski deficit od 9 milijardi kuna najvećim bi se dijelom, 6,6 milijardi financirao inozemnim zaduživanjem. Tako se za travanj najavljuje izdanje novih euroobveznica, u vrijednosti 500 milijuna eura, a neke najave iz Ministarstva financija govore i o novoj emisiji samurai obveznica krajem godine. Iz središnje banke pak već dulje vrijeme upozoravaju na problem visokog inozemnog duga, koji je krajem prošle godine dosegnuo 23,7 milijardi dolara, te na problem proračunskog i deficita tekućeg računa platne bilance, kao osnovnih generatora rasta inozemnog duga. Na to je ponovno upozorio i guverner HNB-a Željko Rohatinski u posljednjem broju tjednika "Globus". Guverner pritom ističe da je izvjesno da bi nastavak dinamičnog novog zaduživanja države u inozemstvu zahtijevao poduzimanje mjera izravnog ograničavanja financijskog zaduživanja ostalih sektora na stranom tržištu kako bi se usporila dinamika rasta ukupnog inozemnog duga. Te bi se mjere, kako je još ranije najavljivano, mogle kretati od povećanja obvezne rezerve do kapitalnih restrikcija.