ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Deset posto stanovništva razvijenih i bogatih zemalja troši polovicu svjetske energetske potrošnje, a 90 posto stanovnika u svijetu troši preostalih 50 posto energije, pri čemu njih čak dvije
milijarde nema pristup nikakvom komercijalnom izvoru energiju, samo su neki od podataka koji se navode u danas predstavljenoj knjizi "Neodrživost održivog razvoja - Energetski sustavi u globalizaciji i slobodnom tržištu" akademika Bože Udovičića.
ZAGREB, 6. travnja 2004. (Hina) - Deset posto stanovništva razvijenih i
bogatih zemalja troši polovicu svjetske energetske potrošnje, a 90
posto stanovnika u svijetu troši preostalih 50 posto energije, pri
čemu njih čak dvije milijarde nema pristup nikakvom komercijalnom
izvoru energiju, samo su neki od podataka koji se navode u danas
predstavljenoj knjizi "Neodrživost održivog razvoja - Energetski
sustavi u globalizaciji i slobodnom tržištu" akademika Bože Udovičića.
#L#
Hrvatska pak u svjetskom broju stanovnika sudjeluje sa 0,07 posto, a
u svjetskoj potrošnji energije sa 0,08 posto.
Recenzenti knjige na svečanosti predstavljanja održanoj u
zagrebačkom hotelu Opera pohvalili su autorov stil i finu ironiju,
kojom je, ističu, prikazan i glavni cilj globalizacije - profit
ostvaren u nekoj zemlji što brže iz nje izvući.
Knjiga predstavlja abecedu energetike, njenog utjecaja na okoliš i
njegovu zaštitu, kao i utjecaj globalizacije i liberalizacije tržišta
na razvoj energetskog sektora, istaknuo je. Po ocjeni recenzenata
knjiga dolazi u pravom trenutku, kada se i u Hrvatskoj raspravlja o
liberalizaciji tog sektora, a drže da bi je trebali pročitati i
saborski zastupnici i državni činovnici koji će odnositi odluke o
deregulacija tog sektora.
Autor knjige akademik Božo Udovičić kazao je da svatko pod održivim
razvoju podrazumijeva nešto drugo, te da se oko energetskih svjetskih
perspektiva lome koplja, a na tom se polju određuje i svjetska
politika zbog nafte i plina.
Govoreći o zaštiti okoliša, Udovičić je kazao da okoliš treba štiti,
ali i da se moraju naći najmanje štetna ekološka rješenja, a ne
zabranjivati svaki razvoj, jer je, kaže, najlakše reći da se nešto ne
može raditi, a ne ponuditi alternativu tome.
Hrvatska je sada u situaciji da se ne može popraviti naftovod, niti
graditi termoelektrane, zanimljivo je da se termoelektrana ne može
graditi tamo gdje su tri čovjeka, a može u Zagrebu gdje ih je milijun,
kaže Udovičić.
Izdavač knjige je zagrebački Kigen, a u knjizi je objavljena i sva
relevantna energetska regulativa, a objavljena je prvi put i prevedena
međunarodna Energetska povelja.
(Hina) xnz ybn