ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - U hrvatskoj nepovoljnoj demografskoj stvarnosti postoje utemeljeni razlozi za potencijalni demografski optimizam, tvrdi Anđelko Akrap, demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, koji je vodio
istraživanje čimbenika fertiliteta u Hrvatskoj i mogućega utjecaja nekih mjera obiteljske politike na odluku o broju djece.
ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - U hrvatskoj nepovoljnoj demografskoj
stvarnosti postoje utemeljeni razlozi za potencijalni demografski
optimizam, tvrdi Anđelko Akrap, demograf zagrebačkoga Ekonomskog
fakulteta, koji je vodio istraživanje čimbenika fertiliteta u
Hrvatskoj i mogućega utjecaja nekih mjera obiteljske politike na
odluku o broju djece.#L#
Rezultati toga istraživanja objavljeni su u knjizi "Činitelji
demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj" (450 str.), koju je
objavio Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
"Istraživanje je pokazalo da na planiranje manjega broja djece u
Hrvatskoj znatno utječe stambena problematika, nezaposlenost i trošak
podizanja djece", tvrdi Akrap.
Oko 10 posto žena s djecom u podstanarskom je statusu, a oko 35 posto
ispitanica živi kod roditelja. Ispitanice koje žive u vlastitom stanu
imaju prosječno najveći broj djece, a podstanarske obitelji najmanji
broj djece.
Istraživanjem provedenim od listopada 2002. do kraja veljače 2003.
obuhvaćeno je 1220 žena od 25 do 35 godina, s jednim ili više djece.
Od spomenuta broja ispitanica 60,06 posto planira imati još djece, a
39,4 ne planira. One koje ne žele imati više djece u prosjeku imaju
2,15 djece. Ispitanice koje planiraju još djece imaju 1,41 dijete i
željele bi imati u prosjeku 2,7 djece. Veći broj ispitanica iz skupine
žena koja planira još djece želi imati troje djece.
Akrap upozorava kako je istraživanje odbacilo uopćenu tvrdnju kako su
ženama koje imaju profesionalnih apiracija "djeca na tom putu
prepreka". Naime polovica ispitanica s magisterijem i doktoratom želi
imati 2,6 djece.
"Od svih ispitanica oko 79 posto izjavljuje kako bi im jedino bolja
društvena infrastruktura za pomoć zaposlenoj ženi i majci olakšala
imati željen broj djece", tvrdi Akrap, koji upozorava da su u
Hrvatskoj institucije za pomoć zaposlenoj ženi i majci gotovo na
takvoj razini kao da žene koje imaju djecu ne rade, tj. kao da
muškarac zarađuje, a žena je kućanica.
Istraživanje pokazuje kako 60 posto ispitanica može raditi puno radno
vrijeme i podizati dvoje djece, a oko 40 posto kako može imati više od
dvoje djece i raditi skraćeno te oko 23 posto raditi puno radno
vrijeme i imati više od dvoje djece.
Akrap smatra kako u Hrvatskoj u slučaju društvene intervencije
postoje objektivno realne mogućnosti za zaustavljanje i preokret
negativnih trendova u prirodnom kretanju stanovništva po kojima je u
Hrvatskoj od 1991. do kraja 2002. bilo više umrlih 71.693 nego
živorođenih.
"Što više vremena protekne do primjene mjera pronatalitetne
populacijske politike to će za isti demografski učinak u budućnosti
biti potrebno više novca", upozorava Akrap, podupirući to
tridesetgodišnjim praćenjem prirodnoga kretanja stanovništva po kojem
"u plodno razdoblje ulaze sve malobrojniji naraštaji žena".
(Hina) xmc ymc