ZAGREB, 31. ožujka 2004. (Hina) - Glavno ograničenje gospodarskom rastu u Hrvatskoj u ovoj godini bit će visok vanjski dug, koji će uvjetovati monetarne i fiskalne restrikcije, a koje će pak smanjiti stopu godišnjeg rasta s razine od
iznad 4 posto na stopu koja bi bila znatno niža.
Gospodarski pokazatelji
ZAGREB, 31. ožujka 2004. (Hina) - Glavno ograničenje gospodarskom rastu
u Hrvatskoj u ovoj godini bit će visok vanjski dug, koji će uvjetovati
monetarne i fiskalne restrikcije, a koje će pak smanjiti stopu
godišnjeg rasta s razine od iznad 4 posto na stopu koja bi bila znatno
niža.#L#
Očekivanja su to koje je na današnjem predstavljanju procjena bruto
domaćeg proizvoda (BDP) za 2003. koji je temeljem tromjesečnih
obračuna realno porastao za 4,3 posto, iznio pomoćnik ravnatelja
Državnog zavoda za statistiku (DZS) Ivan Šutalo.
Rekavši kako ekonomski statističari ne mogu donositi precizne
procjene, Šutalo je dodao kako bi njegova gruba procjena stope
gospodarskog rasta za ovu godinu iznosila između 3 i 3,5 posto.
Preliminarni podaci o procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a,
'očišćeni' od sezonskih utjecaja, kazao je Šutalo, pokazuju da je u
četvrtom tromjesečju prošle godine, nakon četverogodišnjeg uzlaznog
trenda, došlo do laganog usporavanja stope rasta.
Prema podacima koje je DZS objavio još krajem prošlog tjedna, BDP je
u četvrtom tromjesečju realno povećan za 3,3 posto u odnosu na isto
razdoblje 2002. godine. Taj je rast u prvom tromjesečju 2003. iznosio
4,9 posto, u drugom tromjesečju 5 posto, a u trećem za 3,9 posto.
Godišnji BDP za 2003., pak, realno je veći za 4,3 posto u odnosu na
prethodnu godinu.
Dosadašnji se rast uglavnom temeljio na vanjskom dugu, kojim su
financirani i krediti koji su potaknuli rast osobne potrošnje, kao i
veći dio investicija, a potreba usporavanja vanjskog zaduživanja mogla
bi dovesti do usporenog rasta BDP-a u ovoj godini, rekao je Šutalo.
Tako je bilo i u 2003., kada je znatno sporiji rast osobne potrošnje
u odnosu na 2002. (2003. za 4,1 posto, a 2002. za 6,6 posto), usporio
i rast BDP-a. Rast je tako uglavnom temeljem na rastu investicija (od
16,8 posto u odnosu na 2002. godinu), no, dodao je Šutalo, većim je
dijelom riječ o državnim investicijama u graditeljstvo.
Podaci o izvozu dobara i usluga temeljeni na platnoj bilanci HNB-a,
pak, pokazuju realni rast od 10,1 posto u 2003. prema prethodnoj
godini, dok je kod uvoza roba i usluga zabilježen rast od 10,9 posto.
Prošla je godina, prema riječima pomoćnika ravnatelja DZS-a, donijela
i relativno smanjivanje raskoraka između izvoza i uvoza.
Ocjenivši taj podatak kao znak oporavka, Šutalo je upozorio kako bi
minus na platnoj bilanci dugoročno mogao ugroziti cjelokupnu
makroekonomsku stabilnost. Povećanje izvoza, pak, omogućilo bi stopu
gospodarskog rasta iznad stope rasta vanjskog duga i time riješilo
dugoročno prisutnu visoku stopu nezaposlenosti.
Šutalo je podsjetio i kako se preliminarni podaci o BDP-u izrađuju
temeljem kratkoročnih indikatora te da će kao takvi biti podvrgnuti
usklađivanju prema godišnjem BDP-u čiji se obračun temelji na
pouzdanijim izvorima podataka.
(Hina) xrub yds