ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izrazila je, u razgovorima vođenim proteklih dana s Ministarstvom financija i bankarima, spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja prostora za financiranje
proračunskog deficita na domaćem tržištu, no, čini se da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija, saznaje se iz središnje banke na upit o različitim gledanjima HNB-a i Ministarstva financija o pitanju financiranja proračunskog deficita.
ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izrazila
je, u razgovorima vođenim proteklih dana s Ministarstvom financija i
bankarima, spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja
prostora za financiranje proračunskog deficita na domaćem tržištu,
no, čini se da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija,
saznaje se iz središnje banke na upit o različitim gledanjima HNB-a i
Ministarstva financija o pitanju financiranja proračunskog deficita. #L#
Naime, poslovni dnevni list "Dnevnik" objavio je danas da HNB i
Ministarstvo financija nakon višetjednih razgovora o financiranju
deficita države nisu postigli dogovor, te da je Ministarstvo ustrajalo
na financiranju deficita (najvećim dijelom) vanjskim zaduživanjem,
iako je HNB predlagala veće domaće financiranje, jer strahuje od
prevelikog jačanja kune.
Iz središnje banke danas se doznaje da je HNB u tim razgovorima
izrazila spremnost na još neke dodatne poteze u smjeru povećanja
prostora za financiranje proračunskog deficita u zemlji, pri čemu
navode da su, primjerice, bili spremni na odgovarajuće izmjene odluke
o 35-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim
potraživanjima.
Planiranim pokretanjem operacija na otvorenom tržištu, uz
odgovarajuće usporavanje aktivnosti središnje banke na deviznom
tržištu, i spomenutim dodatnim mjerama, ocjenjuju iz HNB-a, bilo bi
moguće sveukupni ovogodišnji proračunski deficit isfinancirati na
domaćem tržištu.
U središnjoj banci smatraju da bi se na taj način mogao bitno
usporiti daljnji porast inozemnog duga, s manje aprecijacijskih
pritisaka na tečaj nego u slučaju inozemnog zaduživanja.
No, poručuju također da odluka o tome nije na njima, te da im se čini
da za ostale aktere takva opcija nije najpoželjnija.
Iz središnje banke podsjećaju i da su, sagledavajući sve raspoložive
pokazatelje i procjene, već prigodom donošenja Monetarne projekcije za
ovu godinu, iznijeli što su spremni učiniti na planu vanjskog
zaduživanja i financiranja proračunskog deficita u zemlji.
Hrvatska narodna banka projekciju monetarne politike usvojila je
sredinom prosinca prošle godine, a ta je projekcija predviđala
podržavanje gospodarskog rasta uz održavanje niske inflacije, što bi
bilo moguće uz povećanje novčane mase za oko 10 posto. Glavnina tog
prirasta trebala se ostvariti na temelju "operacija na otvorenom
tržištu", odnosno kupovinom državnih vrijednosnica na sekundarnom
tržištu od strane središnje banke, za što je pak preduvjet izdavanje
državnih vrijednosnih papira.
No, ključne pretpostavke za ostvarivanje takve projekcije bile su
znatno smanjivanje proračunskog deficita, te pribavljanje većeg dijela
sredstava za financiranje deficita na domaćem tržištu.
U međuvremenu se pak pokazalo da te pretpostavke nisu ostvarene.
Naime, Ministarstvo financija, pri izradi proračuna, izišlo je s
procjenom stope rasta BDP-a od 3,2 posto (projekcije bivše Vlade bile
su oko 4 posto), te s planiranim deficitom proračuna konsolidirane
središnje države od 4,5 posto BDP-a.
Osim toga, prema do sada u medijima objavljenim podatcima, ukupni
proračunski deficit od 9 milijardi kuna najvećim bi se dijelom, 6,6
milijardi financirao inozemnim zaduživanjem.
Tako se za travanj najavljuje izdanje novih euroobveznica, u
vrijednosti 500 milijuna eura, a neke najave iz Ministarstva financija
govore i o novoj emisiji samurai obveznica krajem godine.
Iz središnje banke pak već dulje vrijeme upozoravaju na problem
visokog inozemnog duga, koji je krajem prošle godine dosegnuo 23,7
milijardi dolara, te na problem proračunskog i deficita tekućeg računa
platne bilance, kao osnovnih generatora rasta inozemnog duga.
Na to je ponovno upozorio i guverner HNB-a Željko Rohatinski u
posljednjem broju tjednika "Globus". Guverner pritom ističe da je
izvjesno da bi nastavak dinamičnog novog zaduživanja države u
inozemstvu zahtijevao poduzimanje mjera izravnog ograničavanja
financijskog zaduživanja ostalih sektora na stranom tržištu kako bi se
usporila dinamika rasta ukupnog inozemnog duga.
Te bi se mjere, kako je još ranije najavljivano, mogle kretati od
povećanja obvezne rezerve do kapitalnih restrikcija.
(Hina) xbn yds