OSOBE KOJE RADE NOĆU SKLONIJE SU RAKU

ZAGREB/BOSTONZAGREB/BOSTON25. ožujka 2004. (Hina) - Tvrdnja da umjetna rasvjeta u noći pogoduje nastanku različitih vrsta tumora sve donedavno je bila dvojbena, no najnovija studija dokazala je povezanost raka dojke te debelog i završnog crijeva i noćnog rada.#L# Rizik za obolijevanje od tih vrsta raka za osobe koje su redovito radile noću u razdoblju od 15 godina može se popeti i do 35 posto. Da rasvjeta može škoditi, najavljeno je prije nekoliko godina kad su skandinavski znanstvenici primijetili da slijepe žene dvostruko rjeđe obolijevaju od raka dojke u odnosu na žene koje nemaju problema s vidom. Prve su studije ipak bile premalene da bi potkrijepile tvrdnje o povezanosti umjetne rasvjete i raka, a ni prvi rezultati nisu uzimani previše ozbiljno. Tek kada je znanstvenica Eva Schernhammer s harvardske Medicinske škole u Bostonu analizirala rezultate ispitivanja veze između noćnog rada i raka dojke na više od 120.000 medicinskih sestara, povećala se sumnja da medicinske sestre koje često rade noću imaju povećan rizik za rak, a nakon 15 godina takvog rada rizik se povećava za gotovo trećinu. Usto, noćni rad povećava i opasnost obolijevanja od raka debelog i završnog crijeva. "Rasvjeta tijekom noći smanjuje proizvodnju melatonina, tvari koja štiti od raka, a u normalnim se uvjetima stvara dok spavamo u mraku", objavila je Schernhammer. Uz to, svjetlost tijekom noći povećava razinu ženskog hormona estrogena. To povisuje opasnost od karcinoma dojke. U krvi sestara koje rade noću otkrivene su smanjene vrijednosti melatonina i povišene vrijednosti estrogena. Dosad su znanstvenici za opasnost od karcinoma optuživali samo estrogen. To objašnjenje ipak više nije dovoljno, jer se s noćnim smjenama povećava opasnost i od drugih vrsta raka kao što je rak crijeva. "To bi se prije temeljilo na nedostatku melatonina, nego na visokoj razini estrogena", naglasila je Schernhammer. Prema tome, nisu samo žene ugrožene noćnim radom nego i muškarci. Znanstvenik George Brainard sa Sveučilišta Thomas-Jefferson u Philadelphiji potvrdio je tvrdnje Eve Schernhammer. On je svoje studente tijekom cijele noći izlagao različitim bojama svjetlosti, a zatim je napravio njihove krvne analize. Otkrio je kako plava svjetlost pogoduje smanjenju razine melatonina koji štiti od raka. Za usporedbu, crvena se svjetlost pokazala posve bezazlenom. To bi se otkriće vjerojatno moglo objasniti dosad nepoznatim receptorom u oku koji provodi informacije do mozga, odnosno do područja koje je poznato kao biološki sat koji upravlja nastajanjem melatonina. Taj novi receptor reagira najviše na plavu svjetlost", pojasnila je Schernhammer. Puno toga govori u prilog da probdjevena noć remeti rad biološkoga sata. Pod tim se podrazumjeva i činjenica da nedostatak sna pridonosi ubrzanom starenju. Tko zamijeni noć za dan, ujutro izgleda nekoliko godina starije i jedva se prepoznaje u zrcalu. Ipak, zrcalo dosad nije prokazivalo i povećanu opasnost od raka. (Hina) xkt ydgk