PROMETNI STRUČNJACI UPOZORAVAJU NA POGUBNU IGNORANCIJU SVOJE STRUKE

ZAGREB, 22. ožujka 2004. (Hina) - Mišljenja prometnih stručnjaka zanemaruju se prilikom izgradnje prometnica, a tehnološka dostignuća nedovoljno se koriste za poboljšanje sigurnosti u prometu, istaknuto je na međunarodnom savjetovanju "Znanost i razvitak prometa" koje se održava sklopu Zagreb Auto Showa na Zagrebačkom velesajmu. #L# Sudionici okruglog stola upozorili su na zaobilaženje prometnih stručnjaka u planiranju i izgradnji prometnica. Kako je rečeno, povećan stupanj motorizacije ne prate primjerena ulaganja u prometnu infrastrukturu, a glas struke zanemaruje se čak i kad postoje službeno verificirani dokumenti, kao što je Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor. Akademik Josip Božičević stoga predlaže uvođenje odgovornosti za provedbu stožernih strategijskih dokumenata koji su doneseni uz pomoć prometne struke, jer smatra da njihovo zamemarivanje dovodi do deformacija i skupih promašaja u izgradnji prometnica. Posebno je istaknut problem smanjenog financiranja infrastrukture Hrvatskih željeznica. Stručnjaci upozoravaju da se bliži 2006. godina kad će početi licitacija javnih pruga za dodjelu koncesija. Bez ulaganja, čulo se na skupu, Hrvatske željeznice neće biti konkurentne pa bi koncesije za važne željezničke pravce mogle pripasti drugim prijevoznicima. Govoreći o korištenju suvremenih tehnologija u prevencija prometnih nesreća, Jurij Kolenc sa Prometnog fakulteta u Portorožu kaže kako se većina njihovih analiza zasniva na policijskoj statistici, a izostaju ekspertne tehničke analize koje omogućuje moderna oprema. Njegovo mišljenje podupire i domaći stručnjak Ivo Jakovljević koji tvrdi da je statistika o prometnim nesrećama puna pogrešaka. Kako je pojasnio, ona se temelji na policijskoj evidenciji koju sudska vještačenja često pobijaju i otkrivaju druge razloge udesa. Po njegovim podacima, lani je na hrvatskim cestama poginula 701 osoba, dok ih je godinu ranije smrtno stradalo 627. Porast je zabilježen, kaže Jakovljević, unatoč novim kilometrima autocesta koje bi promet trebale učiniti sigurnijim, a najveći broj smrtno stradalih je na gradskim prometnicama. Hrvatska je, napominje Jakovljević, 'debelo' prešla granicu smrtnosti na cestama koju Europska unija smatra uobičajenom, a to je najviše osam osoba na 100 tisuća stanovnika. Tehnologija i sigurnost prometa bili su desetljećima zapostavljani u obrazovanju prometnih stručnjaka, kaže akademik Josip Božičević, pa ne čude crne statistike o broju poginulih i stradalih. (Hina) xduk yds