PARIZ, 14. ožujka 2004. (Hina) - Za razliku od španjolske vlade koja iz niza razloga, ponajviše onih izbornih, prije svakih dokaza u baskijskoj separatističkoj organizaciji ETA želi vidjeti počinitelje "madridskih atentata", službeni
Pariz ne isključuje ni jednu od mogućnosti hipoteza i uvodi dodatne mjere sigurnosti, posebno u željezničkom prometu.
PARIZ, 14. ožujka 2004. (Hina) - Za razliku od španjolske vlade koja
iz niza razloga, ponajviše onih izbornih, prije svakih dokaza u
baskijskoj separatističkoj organizaciji ETA želi vidjeti počinitelje
"madridskih atentata", službeni Pariz ne isključuje ni jednu od
mogućnosti hipoteza i uvodi dodatne mjere sigurnosti, posebno u
željezničkom prometu.#L#
Nakon prošlomjesečnih pisama tajnovite skupine "AZF", u kojima se
prijeti napadima na francusku željezničku mrežu, ministarstvo je
unutarnjih poslova odlučilo pojačati mjere sigurnosti, a od madridskog
"crnog četvrtka" dodatno je udvostručen broj vojnika - s 250 na 500 -
koji kontroliraju pariške željezničke kolodvore, zajedno s 800
pripadnika policije čija je zadaća da prate vlakove i u njima vrše
kontrolu putničkog prtljaga, posebno na prioritetnim nacionalnim
prugama, kao što su Pariz - Lyon, Pariz - Marseille ili na
međunarodnoj, Pariz - London, kroz "Eurotunel". Na cijeloj
željezničkoj mreži od petka je na snazi crveni stupanj pripravnosti,
treći od četiri moguća.
Iako su odnosi Madrida i Pariza posljednjih mjeseci donekle
zahlađeni, posebno na najvišoj razini, uslijed dubokih razlika u
stajalištima oko rata u Iraku ili europskog ustava, dvije zemlje imaju
intenzivnu suradnju u borbi protiv međunarodnog terorizma općenito, i
baskijskog posebno.
Madrid se desetljećima žalio kako francuski "jug - zapad", napose
francuski dio Baskije, služi pripadnicima ETA kao logistička baza, ali
u posljednje dvije godine Francuska je značajno pojačala suradnju s
prekopirinejskim susjedom u borbi protiv baskijske "terorističke"
organizacije, pa je trenutačno tako u francuskim zatvorima 108
pripadnika ETA španjolskog porijekla, dočim je u prosincu prošle
godine francuska policija uhitila dvojicu, pretpostavlja se, vodećih
ljudi ETA: Ibona Fernadeza Iradija i Gorka Palacios Aldaya.
Nakon prvih vijesti o "najstrašnijem krvoproliću" u Europi od konca
Drugog svjetskog rata, u Parizu je s rezervom primljena optužba, prije
bilo kakve istrage, protiv baskijske organizacije i za ilustraciju te
žurbe u "igri zagonetki" (Dominique de Villepin), francuski tisak
prenosi pisanje madridskog "El Pais" kako je deset sati nakon atentata
španjolska ministrica inozemnih (sic!) poslova, Ana Palacio,
španjolskim veleposlanicima u svijetu uputila diplomatsku depešu u
kojoj od njih traži da "potvrde odgovornosti ETA".
No, ni teza o odgovornosti "islamističke magline" zvane Al-Qaieda
nije uzeta "zdravo za gotovo", bar ne na ovom stupnju istrage, posebno
među stručnjacima za međunarodni terorizam koji ukazuju kako je
Al-Qaieda, kao krovna organizacija, neka vrsta međunarodnog
terorističkog "holdinga", s podružnicama u Aziji, Africi ili u Europi
koje, prilagođene posebnim uvjetima, djeluju po načelu sve veće
autonomnosti te da za svako područje imaju poseban "modus operandi".
Potvrda islamističke hipoteze" značila bi za Francusku još veću
zabrinutost u odnosu na "baskijsku" (ETA nije nikada počinila atentat
na francuskom teritoriju), imajući na umu prijetnje koje su već
upućene na adresu Pariza zbog novog zakona o zabrani nošenja napadnih
vjerskih simbola u školama, što se često tumači kao zakon" protiv
nošenja islamskog zara".
Neovisno o potpisu "madridskog pokolja", ukazuje se na pomaljanje
"osjećaja zajedničke ranjivosti" Europe, pogođene "masovnim
terorizmom" ili "hiperterorizmom", što zahtijeva pojačanu međudržavnu
suradnju, poglavito među europskim policijskim i pravosudnim
ustanovama.
Ukazujući na jednodušnu sveeuropsku podršku španjolskom narodu, u
uvodniku Liberationa se danas ukazuje na osnovnu prijetnju koju pred
demokratskim društvima postavlja masovni terorizam, prijetnju koju pod
svaku cijenu treba izbjeći, jer bi, u protivnom, to značilo da su
teroristi ostvarili svoj cilj: "odricanje od sloboda i prava zarade
jedne nemoguće pune sigurnosti.
(Hina) xfc ysb