ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Smanjivanje jaza između stupnja razvijenosti Hrvatske i razvijenih zemalja Europske unije (EU) treba temeljiti i na rastu kvalitete ljudskog faktora, što se postiže povećanjem opće razine zdravlja i
kvalitete života. Naglasio je to Rasto Ovin, dekan Ekonomsko - poslovnog fakulteta u Mariboru, na prezentaciji o "Ostvarivanju rasta BDP-a i povećanju kvalitete života na temelju ulaganja u zdravlje ljudi", održanoj u organizaciji Američke trgovačke komore u Hrvatskoj (AMCHAM).
vstvene organizacije
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Smanjivanje jaza između stupnja
razvijenosti Hrvatske i razvijenih zemalja Europske unije (EU) treba
temeljiti i na rastu kvalitete ljudskog faktora, što se postiže
povećanjem opće razine zdravlja i kvalitete života. Naglasio je to
Rasto Ovin, dekan Ekonomsko - poslovnog fakulteta u Mariboru, na
prezentaciji o "Ostvarivanju rasta BDP-a i povećanju kvalitete života
na temelju ulaganja u zdravlje ljudi", održanoj u organizaciji
Američke trgovačke komore u Hrvatskoj (AMCHAM).#L#
Investicije u zdravlje i kvalitetu života važne su zato što ih
međunarodni kapital vrlo brzo prepoznaje kao povoljnu okolnost za
ulaganje u pojedinu zemlju, rekao je Ovin. Nasuprot starijim
koncepcijama ekonomskog razvoja koje su ekonomski napredak temeljile
na prirodnim resursima ili rasploživosti kapitala, danas ključnu ulogu
u razvoju imaju zdravlje i kvaliteta stanovništva. Danas, kada je
ulagački kapital postigao neslućenu mobilnost i dostupnost, ključnu
ulogu za njegovo pridobivanje ima kvaliteta ljudskog faktora: što je
ona veća, uvjeti za uvoz kapitala bit će bolji, a tehnologija koja će
taj kapital donositi bit će kvalitetnija, kaže Ovin.
Zato po njegovu mišljenju, ulaganje u obrazovanje i zdravlje
stanovništva donose izravne koristi u povećanju konkurentnosti
nacionalnih ekonomija.
Govoreći o Hrvatskoj, naveo je podatke Svjetske zdravstvene
organizacije (WTO) po kojima je je udio ukupnih izdataka za zdravlje u
BDP-u u 2001. bio veći od tog udjela u EU (9 naprama 8,86 posto), a
iznad prosjeka EU bio je i udio javnih izdataka za zdravlje u ukupnim
izdacima za zdravlje (81,8 naprama 74,9 posto). Uz to, udio lijekova
koji se najvećim dijelom financiraju iz osnovnog zdravstvenog
osiguranja u izdacima za zdravlje u 2002. godini iznosio je 19,7
posto, što je bitno iznad prosjeka država EU gdje iznosi oko 15 posto.
No, primjerice u usporedbi sa Slovenijom, ukupni izdaci za zdravlje u
Hrvatskoj iznosili su 47 posto slovenskih. Također, u Sloveniji
apsolutni izdaci za lijekove su bitno niži nego u Hrvatskoj. Stoga,
zaključio je Ovin, u Hrvatskoj nisu toliko visoki izdaci za lijekove
iz javnih sredstava, koliko su niski apsolutni izdaci za zdravlje.
(Hina) xduk ydb