OMIŠALJ, 17. ožujka 2004. (Hina) - Jadranski naftovod (Janaf), prema još nerevidiranim podacima, u poslovnoj je 2003. ostvario prihod u iznosu od 34 milijuna američkih dolara, pri čemu je ostvarena dobit od 26 milijuna kuna, a ukupno
je transportirano 6,7 milijuna tona nafte.
/ekologija
OMIŠALJ, 17. ožujka 2004. (Hina) - Jadranski naftovod (Janaf), prema
još nerevidiranim podacima, u poslovnoj je 2003. ostvario prihod u
iznosu od 34 milijuna američkih dolara, pri čemu je ostvarena dobit od
26 milijuna kuna, a ukupno je transportirano 6,7 milijuna tona nafte.
#L#
Predsjednica Uprave Janafa Vesna Trnokop Tanta, na današnjem
predstavljanju smjernica razvoja Janafa te njegove uloge u projektima
Družba Adria i CPOT (naftovod Constanza-Pančevo-Omišalj-Trst) u
Omišlju, istaknula je da je 2003. godina, druga godina zaredom u kojoj
tvrtka posluje s dobiti. Ocijenila je pritom da ima dosta prostora za
razvoj, jer je iskorištenost postojećih kapaciteta naftovoda 31
posto.
Janaf u ovoj i slijedećoj godini misli samostalno, bez zaduživanja,
od prihoda iz transporta nafte investirati oko 73 milijuna američkih
dolara u svoj razvoj, i to 16 milijuna dolara u sustav nadzora i
upravljanja te postavljanje svjetlovodnog kabla od Omišlja do Siska,
12 milijuna dolara za uzvratnu dionice naftovoda od Omišlja do Siska,
te 30 milijuna dolara u proširenje naftnih spremnika u Sisku i 15
milijuna dolara u postavljanje pretovarnih instalacija u Omišlju.
Te zadnje dvije investicije, kazala je, uveliko ovise o rezutlatima
studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria, koja će stajati
sedam milijuna kuna.
Bude li studija imala negativno mišljenje, odustat će se od
proširenja spremnika u Sisku i pretovarnih instalacija u Omišlju, a
ostale investicije bi se mogle razvući na duži period godina, kazala
je Trnokop Tanta, dodajući da će im prihod od projekta Družba Adria
omogućiti brži razvoj i veće ulaganje u sigurnost.
Studija bi trebala biti gotova do travnja, najavljuju iz Janafa,
dodajući da bi je već polovicom travnja trebali predati nadležnim
tijelima, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja
(MZOP). Sastavni dio te studije, rečeno je, bit će i analiza troškova
i koristi projekta Družbe Adrije, kao i koliko će se novca od toga
projekta sliti u državni proračun, te sporedne djelatnosti poput
riječke lučke uprave i koncesionara.
Trnokop Tanta je najavila i da bi idući tjedan nadležnim tijelima,
odnosno Ministarstvu mora, turizma, razvitka i obnove i MZOP-u, Janaf
trebao predati studiju o balastnim vodama u okviru koje su analizirali
metode rješavanja tog problema, kao doprinos te tvrtke iznalaženju
zakonskih rješenja tog problema. Stručnjaci Janafa kažu da je u
Jadranu problem balastnih voda već duže vrijeme prisutan i da se
godišnje u naše more ispusti nekontrolirano oko sedam milijuna tona
balastnih voda.
Smisao uključivanja u projekte Družba Adria i CPOT je da se iskoriste
puni potencijali Janafa, koji je uključen u europsku naftovodnu mrežu,
kazano je, jer se na globalnom nivou mijenja slika opskrbe tržišta
naftom. Naime, veliki uvoznici nafte poput SAD i zemalja EU, sve se
više orijentiraju na zemlje bivšeg Sovjetskog saveza kao izvor
dugoročnih i stabilnih opskrbljivača naftom. Primjerice, EU je u
zadnjih pet godina smanjila uvoz nafte iz Bliskog istoka i sve više se
okreće Ruskoj Federaciji.Ta dva projekta su rezultat tih promjena, a
EU, SAD i Rusija su uključeni u te projekte, koji su šansa za razvoj
Janafa i Hrvatske, istsknuto je.
(Hina) xnz ydb