ZAGREB, 10. ožujka 2004. (Hina) - Nevladina ekološka udruga "Eko-Kvarner" zatražila je danas od Hrvatskog sabora raspravu o "Sporazuma o suradnji na provedbi Projekta integracije naftovoda Družba Adria", jer je, ocijenila je, nesporno
da je korist od realizacije tog sporazuma za Hrvatsku upitna.
ZAGREB, 10. ožujka 2004. (Hina) - Nevladina ekološka udruga
"Eko-Kvarner" zatražila je danas od Hrvatskog sabora raspravu o
"Sporazuma o suradnji na provedbi Projekta integracije naftovoda
Družba Adria", jer je, ocijenila je, nesporno da je korist od
realizacije tog sporazuma za Hrvatsku upitna. #L#
Taj sporazum nije bio stavljen u raspravu u prošlom sazivu Sabora,
iako je bio na dnevnom redu posljednje sjednice, rekao je predsjednik
"Eko-Kvarnera" Vjeran Piršić na konferenciji za novinare u Zagrebu.
"Eko-Kvarner" napisao je stoga predstavku Hrvatskom saboru u kojoj
traži da hrvatski parlament, kao i ukrajinski, raspravlja o projektu
Družba Adria, jer je cijeli taj projekt politička odluka, a ne
gospodarski interes pa najveće predstavničko tijelo hrvatskog naroda
treba to raspraviti, rekao je Piršić.
Predstavku su uputili i svim registriranim političkim strankama jer
smatraju da čitava politička scena treba dobiti istu informaciju.
"Eko-Kvarner" tekst predstavke stavit će i na svoju web stranicu, te
tako ponuditi građanima da ju potpišu i upute u Sabor.
Piršić je novinarima rekao i kako su bili na razgovoru kod
ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine
Matulović Dropulić i u Veleposlanstvu SAD-a te da su jako zadovoljni
rezultatima razgovora. Ministrica je obećala da će Studiju utjecaja na
okoliš za Družbu Adria staviti na web stranicu Ministarstva i tako ju
učiniti dostupnom javnosti, a u Veleposlanstvu SAD-a rečeno nam je da
Družba Adria nije vitalni američki interes, te da je njihov dosadašnji
angažman u projektu CPOT ograničen na studiju isplativosti, izjavio je
Piršić.
Projektom Družba Adria planira se doprema nafte s naftnih polja u
Ruskoj Federaciji naftovodom preko šest zemalja do luke u Omišlju.
Ondje bi se nafta ukrcavala u tankere koji bi je prevozili do
potrošača, pretežito u SAD-u. Preko hrvatskog teritorija nafta bi se
dopremala naftovodom kojim upravlja državna tvrtka Jadranski naftovod
(JANAF). Prve godine planira se doprema pet, a nakon toga do 15
milijuna tona nafte na godinu.
Projekt Družba Adria previđa prijenos nafte iz Sibira preko
Ukrajine, Bjelorusije, Slovačke i Madžarske do Omišlja na Krku, a
projekt "CPOT", koji je u pripremi, dopremu nafte od Constance preko
Pančeva i Omišlja do Trsta.
Piršić je rekao da se preuveličava gospodarska korist od projekta, da
ne stoji tvrdnja o strateški nužnom transportu nafte, te da se
umanjuje opasnost od balastnih voda koje bi narušile ekosustav
Jadrana, a mogući su i incidenti zbog havarije tankera.
Projekt se želi realizirati u turističkoj regiji koja, po procjenama,
godišnje od turizma zarađuje milijardu američkih dolara, dok je
maksimalni godišnji prihod (ne dobit) prve faze "Družbe Adria" 20
milijuna dolara, druge 40, a treće 60 milijuna dolara, rekao je
predsjednik "Eko-Kvarnera".
"Eko-Kvarner" kupio je i jednu dionicu Jadranskog naftovoda (Janaf) i
time postao njegov mali dioničar, a to će mu omogućiti da se kao
dioničar obrati Nadzorom odboru Janafa i pita kako Uprava ulaže
njihove novce, rekao je Piršić i dodao da se, po njihovim spoznajama,
ulagalo u neke ne baš perspektivne projekte. O tome im je
"Eko-Kvarner" pisao dva puta, ali nisu odgovorili, rekao je.
(Hina) xbma ymć