ZAGREB, 12. ožujka 2004. (Hina) - Glavni izazov makroekonomskoj politici u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) mogli bi biti simptomi uspjeha - u obliku priljeva kapitala, a ne neuspjeha, u obliku sporog rasta i
platnobilančne krize, sažetak je rada "Izazovi makroekonomske stabilnosti: Kojom brzinom u EU" Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja iz knjige "Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi institucionalnih prilagodbi: drugi svezak".
ZAGREB, 12. ožujka 2004. (Hina) - Glavni izazov makroekonomskoj
politici u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) mogli
bi biti simptomi uspjeha - u obliku priljeva kapitala, a ne neuspjeha,
u obliku sporog rasta i platnobilančne krize, sažetak je rada "Izazovi
makroekonomske stabilnosti: Kojom brzinom u EU" Dubravka Mihaljeka iz
Banke za međunarodna poravnanja iz knjige "Pridruživanje Hrvatske
Europskoj uniji: izazovi institucionalnih prilagodbi: drugi svezak".#L#
Ta je knjiga, u izdanju Instituta za javne financije (IJF) i Zaklade
Friedrich Ebert, bila temelj danas održanog okruglog stola, na kojem
je Mihaljek predstavio svoje viđenje izazova koji potencijalno mogu
utjecati na makroekonomsku stabilnost Hrvatske i na brzinu njenog
pristupa EU.
Prvo je pitanje, kazao je Mihaljek, može li se hrvatsko gospodarstvo
nastaviti oslanjati na domaću potražnju kao glavni izvor rasta ili je
u srednjem roku potrebno jače osloniti se na izvoz. Također, pitanja
su i je li deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske prevelik te
nosi li rast bankarskih kredita privatnom sektoru 'sjeme' buduće
makroekonomske nestabilnosti.
Glede gospodarskog rasta, kazao je Mihaljek, u Hrvatskoj se od 2000.
godine pojavljuju jasni znakovi zdravijeg rasta, u kojem se udio
domaće potražnje znatno smanjuje u odnosu na 1990-te godine, uz
istodobno povećanje pozitivnog utjecaja investicija, posebice lani, te
znatno manji negativni utjecaj izvoza.
Mihaljek drži kako makorekonomsku stabilnost Hrvatske neće znatnije
ugroziti ni deficit tekuće bilance plaćanja, za koji smatra da će ga
hrvatsko gospodarstvo bez teškoća smanjiti.
Upozoravajući izazov, čije kretanje treba pozorno pratiti u idućim
godina, istaknuo je, predstavlja brzi rast kredita privatnom sektoru,
jer se taj rast odnedavno u velikoj mjeri financira vanjskim
zaduženje, što može utjecati na niz područja - inflaciju,
vanjskotrgovinski deficit, tečajne pritiske, vanjsku izloženost zemlje
i sl.
Ipak, glavnim izazovom Mihaljek drži 'ukroćivanje' simptoma uspjeha -
velikog priljeva kapitala, koji se dogodio i u zemljama koje ove
godine ulaze u EU. Nosioci ekonomske politike, kazao je, morat će se
posebice pozabaviti domaćim kamatnim stopama - ukoliko budu previsoke
privući će previše kratkoročnog kapitala, a njihova preniska razina
dovela bi do prevelikog rasta investicija, kredita i inflacije.
Urednica knjige i ravnateljica IJF-a Katarina Ott također drži da
Hrvatska bilježi značajan napredak na putu ka EU te da se susrećemo s
paradoksom da ćemo vjerojatno za priključenje Uniji biti spremni prije
no što EU bude spremna na širenje.
Knjiga "Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi
institucionalnih prilagodbi: drugi svezak", kazala je Ott, druga je u
nizu publikacija koje će razmotriti razne aspekte procesa
približavanja Hrvatske EU, obzirom da i prevelik optimizam glede tog
procesa može biti opasan.
(Hina) xrub ydb