LJUBLJANA,10. ožujka(Hina) - Austrijski pisac i esejist Karl-Markus Gauss u svom prilogu jubilarnom broju edicije "Europaeische Rundschau", koja se bavi povijesnim i kulturnim vezama europskog istoka i zapada, upozorio je i na fenomen
hrvatskog književnika Miroslava Krleže kao svojevrsnog preteče europskog egzistencijalizma, prenosi danas ljubljansko "Delo".
LJUBLJANA,10. ožujka(Hina) - Austrijski pisac i esejist Karl-Markus
Gauss u svom prilogu jubilarnom broju edicije "Europaeische
Rundschau", koja se bavi povijesnim i kulturnim vezama europskog
istoka i zapada, upozorio je i na fenomen hrvatskog književnika
Miroslava Krleže kao svojevrsnog preteče europskog egzistencijalizma,
prenosi danas ljubljansko "Delo".#L#
Kada je 1960. na francuski jezik preveden roman "Povratak Filipa
Latinowicza", Sartre se požalio da bi bio pošteđen mnogih stranputica
da je s njime bio ranije upoznat.
Krležin roman preveden je na francuski jezik trideset godina nakon
objavljivanja u hrvatskom izvorniku, još prije nego li su u Francuskoj
"izmislili" i definirali egzistencijalizam, navodi u članku "Dvije
Europe ujedinjene u negodovanju" austrijski pisac i esejist.
Tematski broj kvartalne edicije, koju uređuje Paul Lendvai, bavi se
analizom europskih veza uoči širenja Europske unije prema istoku,
upozoravajući na stare kulturne veze i problem afirmacije malih naroda
i kultura "malih" jezika.
Gauss piše i o pitanju "otpadništva" iz malih kultura, opisujući
pritom odnos slovenskog pjesnika Franca Prešerna i njegova prijatelja
Stanka Vraza, koji se zbog preuzimanja ilirskih ideja odlučio za
pisanje na hrvatskom jeziku.
"Dok se Prešern borio sa slovenskim vjetrenjačama, Vraz se zagrijao
za ilirizam i veću državu, tvrdeći da se u svijetu može afirmirati
samo narod koji nema manje od 5 do 6 milijuna ljudi", tvrdi Gauss.
S druge strane, dodaje austrijski esejist, Prešern je bio pod
utjecajem Friedricha Schlegela koji je poticao nacionalne jezike,
domoljublje u književnosti i kulturnu raznolikost. Europa se niti
danas, tvrdi Gauss, nije mnogo odmaknula od Schlegelovih optimističkih
vizija i Vrazova očaja, a Nijemci i Francuzi još niti danas ne
prihvaćaju kulturnu različitost, navodi Gauss.
(Hina) xfl ymc