ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Iako Hrvatska ima više od 10 tisuća kilometara četvornih planina, od čega je 5.600 kilometara četvornih viših od tisuću metara, i to uglavnom uz obalu, još nema razvijenog zimsko-planinskog turizma.
Skupina entuzijasta i stručnjaka, okupljena u zagrebačkoj tvrtki "Studije Modrić" izradila je studiju "Razvoja zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj" kojom dokazuju da Hrvatska na čak 30 lokaliteta ima sve preduvjete da u idućih nekoliko godina pokrene razvoj i te vrste ponude.
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Iako Hrvatska ima više od 10 tisuća
kilometara četvornih planina, od čega je 5.600 kilometara četvornih
viših od tisuću metara, i to uglavnom uz obalu, još nema razvijenog
zimsko-planinskog turizma. Skupina entuzijasta i stručnjaka, okupljena
u zagrebačkoj tvrtki "Studije Modrić" izradila je studiju "Razvoja
zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj" kojom dokazuju da Hrvatska
na čak 30 lokaliteta ima sve preduvjete da u idućih nekoliko godina
pokrene razvoj i te vrste ponude. #L#
Tu je studiju, koja naglašava i da Hrvatska uz razvoj obalnog
turizma, većinom temeljenog na ljetnoj ponudi primorskih i otočnih
mjesta, ima dobre mogućnosti i za razvoj zimsko-planinskog turizma u
kontinentalnom dijelu zemlje i u unutrašnjosti otoka, podržalo i bivše
Ministarstvo turizma (i bivša Vlada), ali i sadašnje Ministarstva
mora, turizma, prometa i razvitka. Ovoga tjedna predstavljena je i
članovima Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji
su također pokazali zanimanje i izrazili podršku takvom projektu.
Pomoćnik resornog ministra Robert Pende kazao je da je obrada nekih
lokaliteta još u tijeku, ali da će do polovice ove godine biti
dovršena obrada 15 lokaliteta, nakon čega slijedi traženje podrške
lokalne samouprave i investitora.
Direktor i vlasnik "Studija Modrić" Josip Modrić potvrđuje to
dodajući da je cilj studije istražiti i još dodatnih 15 lokaliteta te
da Hrvatska za takav razvoj ima slične uvjete kao i Slovenija koja je
to već razvila. Kazao je i da bi po prvim slobodnim procjenama za
razvoj i izgradnju tih 30 lokaliteta, sa pratećim sadržajima, trebalo
oko 80 milijuna eura. Time bi se, uz razvoj pojedinih zaostalih
krajeva otvorilo i 15 do 20 tisuća novih radnih mjesta.
Prvih obrađenih 15 lokaliteta bi nakon uređenja i izgradnje
zimsko-planinskih centara mogli po procjenama tijekom cijele godine
primiti oko 38 tisuća turista.
Riječ je o lokalitetima u Gorskom Kotaru Tršće kod Čabra, Mrkopalj i
Begovo razdolje, zatim Plitvička jezera, na sjevernom Velebitu Krasno,
Sveto Brdo-Paklenica na južnom Velebitu, Biokovo iznad Makarskog
primorja, Snježnik, Platak i Učka iznad Kvarnera, zagorska strana
Medvednice, Snježnica iznad Konavala, Papuk u Slavoniji, Sveta Gera,
Bjelolasica i Baške Oštarije na srednjem Velebitu.
Svi su se ti lokaliteti pokazali odličnim za razvoj zimsko-planinskog
turizma, jer pružaju brojne mogućnosti za osmišljavanje raznih
zimskih, ali i ljetnih aktivnosti i sadržaja boravka turista. Tome,
dodaje Modrić, pogoduju i povoljni klimatski uvjeti, ali i već
postojeća mreža cesta, puteva i markiranih staza koji olakšavaju
dolazak turista. Kod svih tih područja ocijenjeno je i da imaju realne
mogućnosti za izgradnju i opremanje zimsko-planinskih turističkih
centara s obzirom na raspoloživu površinu građevnog i okolnog
zemljišta i prometnu povezanost.
U izradi studije sudjeluju i brojni hrvatski i slovenski sportski
(skijaški i planinski) stručnjaci među kojima i alpinist Stipe Božić
te Tone Vogrinc, koji ističe da nije problem u sredstvima, kojih kako
kaže ima svuda, u bankama ili u posebnim fondovima koji bi se za tu
priliku mogli osnovati. Veći je problem, kaže, u dobivanju potrebnih
papira i dozvola te u prihvaćanju projekta od strane lokalne zajednice
i ekoloških udruga. Dodaje i da je zimsko-planinski turizam
isplativiji od ljetnog, jer se može odvijati tijekom cijele godine, te
da se u svijetu sve više razvija.
(Hina) xtam ydb