BAKAR, 9. ožujka 2004.-(Hina) - Na okruglom stolu o saniranju onečišćena prostora bivše bakarske koksare, koji se danas pretvorio u višesatnu polemičnu javnu tribinu s oko 100 sudionika, predstavljen je projekt uklanjanja onečišćenja,
a iznesena su i pozitivna i negativna stajališta građana, ekoudruga, predstavnika državne uprave i lokalne samouprave o postavljanju spalionice kemijskog otpada u Bakru.
BAKAR, 9. ožujka 2004.-(Hina) - Na okruglom stolu o saniranju
onečišćena prostora bivše bakarske koksare, koji se danas pretvorio u
višesatnu polemičnu javnu tribinu s oko 100 sudionika, predstavljen je
projekt uklanjanja onečišćenja, a iznesena su i pozitivna i negativna
stajališta građana, ekoudruga, predstavnika državne uprave i lokalne
samouprave o postavljanju spalionice kemijskog otpada u Bakru.#L#
Agencija za posebni otpad d.o.o (APO) izradila je još sredinom 2002.
elaborat o sanaciji onečišćenja, a prvi put je javno predstavljen
prije 20-ak dana. Razgradnja koksare počela je 1994. i još nije
završena.
APO je utvrdio znatno onečišćenje okoliša, odnosno tla oko koksare -
jak miris naftalena na površini zemlje, onečišćenje u uljnim i
katranskim jamama, te onečišćenje dubljih slojeva tla (do šest metara)
uljima i katranom. K tome, po nalazima APO-a, pronađeni su i elementi
koji bi mogli biti kancerogeni. Katran iz tla već 10-ak godina istječe
u more, a naftalen prodire sve dublje u zemlju.
U elaboratu je predloženo čišćenje uljnih i katranskih jama te
toplinska obradba oko 7000 prostornih metara onečišćene zemlje u
spalionici koja bi bila postavljena u prostoru koksare.
Predstavnici ekološke udruge Eko-Kvarnera, koju podupire veći dio
građana, zahtijevaju da se prije nego se postavi spalionica, izradi
studija njezina utjecaja na okoliš te provede anketa u kojoj bi se
županijsko stanovništvo očitovalo žele li spalionicu u Bakru. Nikica
Petković iz te udruge ističe da spalionica nije u županijskom
prostornom planu, da je riječ o građevini za postupanje opasnim
otpadom, odnosno o objektu od državne važnosti koji mora biti
predviđen prostornim planom.
Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, organizatora skupa, smatraju da čišćenje tla treba što
prije početi te da spalionica nije objekt u kojem će se obavljati nova
djelatnost i stvarati novi utjecaji na okoliš. K tomu, u vrijeme
početka razgradnje koksare nije postojao zakonski uvjet za izradbu
studije. Ipak, kako je kazala državna tajnica u Ministarstvu zaštite
okoliša Višnja Jelić-Muck, u tom će ministarstvu razmotriti zahtjev
građana i izradbu studije te u roku od tjedan dana o tome izvijestiti
Poglavarstvo. Na upit je li opravdana bojazan građana da će spalionica
nakon čišćenja tla oko koksare ostati u Bakru i nastaviti rad kao
stalna spalionica kemijskog otpada, Muck je kazala da o tome nema
podataka te kako je planirano da se pogon nakon sanacije zatvori i
preseli.
Izvođač radova u čišćenju tla bakarske koksare još nije poznat jer su
dva raspisana natječaja poništena. Podatak koji su na skupu iznosili
građani da je neka riječka tvrtka već kupila stroj za obradu kemijskog
opasnog otpada danas nitko nije potvrdio.
Građani su još isticali da je na bakarskom području velika čestoća
alergijskih i zloćudnih bolesti te da je onečišćenje bakarskog
područja, u blizini kojeg se nalazi nekoliko većih industijskih
pogona, veliko. Djelatnici županijskog Zavoda za javno zdravstvo
kazali su da je stopa smrtnosti na bakarskom području slična onoj u
ostatku zemlje te da pojava zloćudnih bolesti nije češća. Rečeno je da
je na tome području u vrijeme aktivnoga rada koksare (1978.-1994.)
bilo potvrđeno povećanje akutnih i kroničnih respiratornih bolesti u
djece te veća mogućnost oboljevanja odraslih, ali da je sadašnje
stanje drukčije.
Nakon skupa predstavnici Eko-Kvarnera novinarima su najavili da će 12.
ožujka u Bakru biti organiziran prosvjedni skup na kojemu će se
očitovati o postavljanju kemijske spalionice u tom mjestu.
(Hina) xhšu ymć