BAKAR, 22. veljače 2004. (Hina) - Ekološka udruga Eko Kvarner u svom je današnjem priopćenju podržala inicijativu grada Bakra da se, prije nego se počne sa sanacijom tla onečišćenog radom bivše koksare, o postupku sanacije provede
stručna i javna rasprava.
BAKAR, 22. veljače 2004. (Hina) - Ekološka udruga Eko Kvarner u svom
je današnjem priopćenju podržala inicijativu grada Bakra da se, prije
nego se počne sa sanacijom tla onečišćenog radom bivše koksare, o
postupku sanacije provede stručna i javna rasprava. #L#
Udruga Eko Kvarner, koja je već prije upozoravala da dosadašnje
pripreme za sanaciju onečišćenog tla nisu bile javne, podržava
zahtjev da se gradskoj upravi dostavi sva dokumentacija vezana uz
studiju ekološke sanacije terena kemijskog pogona i prijedlog da se
sazove okrugli stol na kome bi nezavisni stručnjaci procijenili
predložene metode sanacije i ponudili optimalna rješenja za
dekontaminaciju terena.
Eko Kvarner podržava i prijedlog da se zaustavi postupak odabira
izvođača sanacije, te da se novi javni natječaj raspiše tek nakon
stručnog okruglog stola i javne tribine, na kojoj bi se građanima
Bakra pružila sva pojašnjenja.
Udruga inzistira da se nezavisnom ekspertizom utvrdi koja je najbolja
metoda sanacije. Traži i pokretanje pitanja odgovornosti rukovoditelja
bivše koksare i svih onih koji su morali znati za nedopušteno
istjecanje ogromne količine katrana u more, kao i za neobjavljivanje
podataka o kontaminaciji mora i tla u Bakarskom zaljevu iz lipnja
2002. godine.
Program sanacije onečišćenog tla na dijelu pogona bivše koksare u
Bakru izradila je APO d.o.o. iz Zagreba. Ta tvrtka je 2001. angažirana
da utvrdi stanje okoliša, a nakon toga sredinom 2002. izradila je
elaborat sanacije onečišćenja.
Kao model sanacije, tvrtka APO je predložila termičku obradu, odnosno
spaljivanje oko 7000 prostornih metara tla onečišćenog naftalenom,
uljem i katranom, uz stalnu kontrolu emisije plinova i odlaganja
otpada, te ispiranje podzemnih voda onečišćenih uljem.
Bakarska koksara zatvorena je 1994., a u 26 godina rada u njoj je
prerađeno 15 milijuna tona ugljena te je proizvedeno 11 milijuna tona
koksa i 5 milijardi prostornih metara koksnog plina.
(Hina) xdsil yjn