ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Drugo izdanje knjige "Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice" Melite Švob u izdanju "Izvora" i Istraživačkog i dokumentacijskog centra "Cendo" Židovske općine u Zagrebu predstavljeno je večeras u
Zagrebu.
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Drugo izdanje knjige "Židovi u
Hrvatskoj - židovske zajednice" Melite Švob u izdanju "Izvora" i
Istraživačkog i dokumentacijskog centra "Cendo" Židovske općine u
Zagrebu predstavljeno je večeras u Zagrebu.#L#
Na 1140 stranica u dva sveska obrađena je povijest Židova od
doseljenja do danas, i premda su knjige temeljito i zaokruženo rađene,
ostalo je još prilično posla, rekli su predstavljači.
To nije knjiga samo o stradanju nego i o životu Židova koji su ovdje
ukorijenjeni od davnina, pridonijeli su svojim radom i nije pravedno
da nestanu, kazala je autorica i pozvala se na činjenicu da je nekad u
Hrvatskoj bilo 30 židovskih općina, a danas ih ima samo deset.
Ipak, u popisu od 20 tisuća osoba koje danas više nisu u Hrvatskoj 15
tisuća je žrtava, a ostale su se odselile, u što autorica uključuje
sve razloge - od posljedica progona do urbanizacije društva.
Svako stradalništvo traži ime i prezime i to treba istražiti, kazala
je. "Sada dolazi treći naraštaj, traži svoje korijene i vraća se - što
nas ohrabruje", dodala je.
Predstavljač Ognjen Čaldarević kazao je da knjiga nema neke posebne
teze, nego je posrijedi vrlo ustrajan i opsežan dokumentaristički rad
koji se naslanjao na suradnju s obiteljima iz cijelog svijeta, te
narastao u izvanredno vrijedno djelo.
Ljubomir Antić podsjetio je da je razvoj knjige potaknuo nastanak i
razvoj istraživačkog centra, naglasivši da Židovi nisu samo žrtve nego
"ukupan dio energije pobjedničke koalicije protiv fašizma".
Skup je pozdravio i predstavnik američkog dobrotvornog društva "Joint"
Yechiel Bar-Chaim, koji je je pomogao istraživanje i utemeljenje
centra.
Po povijesnim podatcima o prvim Židovima u Hrvatskoj govore nadgrobni
spomenici u Benkovcu (I. st.) i Solinu (III. st.). U srednjem vijeku
najviše ih živi u Splitu i Dubrovniku, a znatan broj u Zadru i
Rijeci.
U Dubrovniku nastaje jedna od većih zajednica kad se u Španjolskoj u
XV. stoljeću položaj Židova bitno pogoršava odlaskom Arapa.
Do Drugoga svjetskog rata najviše je židovskog stanovništva u
kontinentalnoj Hrvatskoj bilo u Zagrebu i Osijeku te drugim gradovima.
Židovi su uglavnom bili privatni činovnici i namještenici te bankari,
trgovci i industrijalci. Računa se da je 1940. u Zagrebu živjelo oko
11 tisuća Židova, što je oko četiri posto tadašnjega gradskog
stanovništva, a 1995. oko 1300 (0,15 posto stanovništva grada).
Po popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj se 576 osoba izjasnilo
pripadnicima židovske narodnosti, od kojih 368 u Zagrebu.
(Hina) xiluc ymć