ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Knjiga Lelije Sočanac "Hrvatsko-talijanski jezični dodiri", koja sadrži i rječnik talijanizama u standardnom hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti, predstavljena je danas u
Zagrebu.
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Knjiga Lelije Sočanac
"Hrvatsko-talijanski jezični dodiri", koja sadrži i rječnik
talijanizama u standardnom hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj
književnosti, predstavljena je danas u Zagrebu.#L#
Na 400 stranica obrađuju se općenito pitanja jezičnih dodira, daje
povijesni pregled hrvatsko-romanskih dodira, od rimskog doba do
austrijske uprave, objašnjavaju se prilagodbe kod udomaćivanja izraza
na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini i pojava prebacivanja
kodova, tj. naizmjeničnog korištenja više jezika u okviru istog
iskaza.
Rječnik sadrži oko dvije tisuće talijanizama koji su opremljeni
tumačem sa skalom od 35 mogućih obilježja. Naveden je talijanski oblik
pisanja i izgovora, oznaka za vrstu riječi, rod, broj i značenje, te
se svaka riječ analizira prema podrijetlu i prema novom značenju u
odnosu na značenje izvornika.
Knjiga, u izdanju Nakladnog zavoda Globusa, posvećena je profesoru
Rudolfu Filipoviću (1916.-2000.) čiji je projekt i metode istraživanja
nastavila autorica.
Akademik Tonko Maroević ocijenio je da studija ima veliku znanstvenu
težinu i značajnu kulturološku dimenziju, a akademkinja Antica Menac
zaključila je da je riječ o "značajnom doprinosu hrvatskom
jezikoslovlju" te izrazila uvjerenost da će on naći odgovore u
stručnim krugovima.
Akademik Žarko Muljačić upozorio je da se tzv. kontaktna lingvistika
"ne bi smjela idealizirati".
"Svaki jezik teži širenju i potiskivanju drugog jezika, pa bi se
takva lingvistika prije mogla nazvati konfliktnom lingvistikom", rekao
je.
Primijetio je da se knjiga bavi uglavnom priobalnim jezičnim
kontaktima, osobito dubrovačkim izrazom. Tada je Dubrovnik bio
suverena međunarodno priznata država, pa Muljačić predlaže upotrebu
naziva "dubrovački statolekt".
Skrenuo je pozornost i na tri dijagonale širenja utjecaja po dubini
teritorija, koje sežu ne samo do Osijeka i Vukovara, nego preko
Hrvatske do Pešte.
Dvije trećine natuknica rječnika potječe od dubrovačkog živog jezika
s brojnim oblicima, a jedna trećina su značenja ograničena na pojedine
struke, napr. glazbu, rekao je Muljačić i zaključio da je Lelija
Sočanac prva progovorila o prebacivanje kodova, što je "njezina
nemjerljiva zasluga".
(Hina) xiluc ymc