ZAGREB/BUDIMPEŠTA, 7. ožujka 2004. (Hina) - Razbijanje jaja moglo bi pomoći znanstvenicima da otkriju uzroke eksplozija u industrijskim pogonima i zrakoplovnim nesrećama, piše časopis Nature.
ZAGREB/BUDIMPEŠTA, 7. ožujka 2004. (Hina) - Razbijanje jaja moglo bi
pomoći znanstvenicima da otkriju uzroke eksplozija u industrijskim
pogonima i zrakoplovnim nesrećama, piše časopis Nature.#L#
Broj i veličina krhotina koje ostaju nakon eksplozije mogu se
iskoristiti za izračunavanje tlaka koji ju je uzrokovao, smatraju
Ferenc Kun i njegovi suradnici sa Sveučilišta Debrecen u Mađarskoj.
Oni vjeruju da povezanost veličine i broja krhotina te tlaka vrijedi
za svaku zatvorenu ljusku, od običnih jaja do spremnika za gorivo ili
zrakoplova, a rezultatima njihova istraživanja mogli bi se služiti
forenzičari pri izračunavanju veličine bombe koja je korištena za
izazivanje eksplozije ili za utvrđivanje uzroka eksplozija u kemijskoj
industriji.
Mađarski su znanstvenici ispuhali kokošja jaja i napunili ih vodikom.
Smjesa vodika i kisika eksplodirala bi pri paljenju, a komadići ljuske
ostali bi u plastičnoj vreći u kojoj se nalazilo jaje.
Znanstvenici su utvrdili da s porastom tlaka koji nastaje pri
eksploziji, raste i broj krhotina, ali su one manje.
I jaja koja su bačena na pod razbijaju se u predvidljivome broju
krhotina, ali obično ostaje manji broj većih krhotina nego što se to
događa pri eksploziji.
Matematičke jednadžbe za predviđanje broja krhotina mogu se opisati
tzv. zakonom o silama, a slične su rezultate dobili i drugi
znanstvenici u pokusima s razbijanjem stakla ili kamenja.
Hans Hermann sa Sveučilišta u Stuttgartu smatra da bi se matematičke
jednadžbe mogle koristiti i u arheologiji za predviđanje veličine
ostataka starih brodova ili pri traženju ostataka zrakoplova nakon
eksplozije, ali glavni problem pri tome i dalje ostaje neriješen:
krhotine se mogu raspršiti na velikoj površini, a male je komadiće
vrlo teško pronaći.
(Hina) xrug ydgk