ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Psiholozi, sociolozi, profesori te djelatnici u Ministarstvu znanosti, prosvjete i sporta i u Uredu za ljudska prava pri hrvatskoj Vladi na današnjem su okruglom stolu u Europskom domu raspravljali o
sve učestalijem problemu nasilja u školama, te su se složili da rješavanje bilo kojeg oblika nasilja već u školama vodi u siguran život u demokratskom i pluralističkom društvu.
ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Psiholozi, sociolozi, profesori te
djelatnici u Ministarstvu znanosti, prosvjete i sporta i u Uredu za
ljudska prava pri hrvatskoj Vladi na današnjem su okruglom stolu u
Europskom domu raspravljali o sve učestalijem problemu nasilja u
školama, te su se složili da rješavanje bilo kojeg oblika nasilja već
u školama vodi u siguran život u demokratskom i pluralističkom
društvu.#L#
Kako su u svojim izlaganjima iznijeli Petar Bezinović s Instituta za
društvena istraživanja i Zvonimir Kotarac, viši stručni suradnik pri
Ministarstvu znanosti, prosvjete i sporta, jedan od čimbenika koji
izravno utječe na pojavu nasilja u školama neprimjeren je nastavni
program.
Kotarac je rekao i kako mu je prije tri mjeseca, kada je počeo raditi
u Ministarstvu i kada se počeo susretati s tim problemom, u
Ministarstvu rečeno da taj problem, uz ostalo postoji, i zato jer su
krivi novinari koji o tome pišu i više nego je potrebno, te zato što
roditelji brigu o djeci prepuštaju školama.
Kotarac nije toga mišljenja te drži da su naši učitelji nedovoljno
poučeni o tom problemu i ne znaju se nositi s problemom kada se s njim
suoče. Kako je zaključio, "učitelj mora biti početak i središte
pedagogije i u tom bi se pogledu kod nas trebalo mnogo više učiniti".
Iznio je i podatak kako je neprihvatljivo, prema jednom istraživanju
obavljenom na pet tisuća ispitanika, da 27 posto djece trpi jedan od
oblika nasilja.
Psihologinja Tanja Radočaj iz UNICEF-a govorila je o istraživanju
prema kojem su građani jasno dali na znanje kako smatraju da je za
poboljšanje školskog sustava odgovorna prvenstveno država. Građani su
se u tom istraživanju, dodala je, izjasnili da su spremni pomoći djeci
s posebnim potrebama, djeci žrtvama rata i siromašnoj djeci, no
poboljšanje školskog sustava prepuštaju državi.
Radočaj je napomenula i kako dječaci koji su u školama bili
nasilnici, u usporedbi s ostalom djecom, imaju pet puta veće izglede
da prije tridesete godine počine kažnjivo djelo. Istaknula je i kako
dječaci više pribjegavaju fizičkom, a djevojčice verbalnom nasilju.
Psihologinja Gordana Hitrec iz udruge roditelja "Korak po korak"
govorila je o primjeni programa CAP (Child Assault Prevention), koji
potječe iz SAD-a, a u svojim temeljima ima osnaživanje, a ne strašenje
djece, odnosno djeca se uče da budu sigurna i slobodna. Za sada se,
kako je pojasnila, taj program provodi u razrednoj nastavi (od prvog
do četvrtog razreda), a uskoro će biti primjenjivan i u vrtićima.
Hitrec je dodala i kako taj program uključuje cjelokupno osoblje u
školama, što uz nastavni kolektiv podrazumijeva i tehničko osoblje,
odnosno sve kojima se djeca mogu obratiti za pomoć kada se nađu u
situaciji da im je to potrebno.
Prvi dio okruglog stola "Demokratske škole bez nasilja", u
organizaciji Europskog doma, održan je jučer u srednjoj školi u Dugom
Selu.
(Hina) xsdju ymc