ZAGREB, 3. ožujka 2004. (Hina) - Knjiga "Sige" zagrebačkog speleologa i muzealca Damira Lackovića, prva o toj temi u Hrvatskoj, predstavljena je večeras u Zagrebu.
ZAGREB, 3. ožujka 2004. (Hina) - Knjiga "Sige" zagrebačkog speleologa i
muzealca Damira Lackovića, prva o toj temi u Hrvatskoj, predstavljena
je večeras u Zagrebu.#L#
Predstavljači - geolozi akademik Ivan Gušić i dr. Mladen Juračić,
biolog dr. Josip Balabanić, svi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
(PMF) u Zagrebu, speleolog Hrvoje Malinar iz Zagreba i karstolog
Franci Gabrovšek s Insitituta za istraživanje krša iz Postojne -
izrazili su zadovoljstvo objavljivanjem knjige jer takve literature u
Hrvatskoj nema, iako je Hrvatska izrazito krška zemlja s mnogim
fenomenima čija važnost nadilaze njezine granice.
Juračić je kazao da je istraživanje krša u svijetu postiglo zavidnu
razinu te da je prije nekoliko dana u Kini osnovan UNESCO-ov
istraživački centar za krš.
"Nadamo se da će Lackovićeva knjiga dobro doći svima koji se zanimaju
za krš i da će podići razinu poznavanja krša u Hrvatskoj", istaknuo
je.
Osvrnuvši se na ideje o osnivanju instituta za istraživanje krša u
Hrvatskoj, rekao je da bi takva ustanova bila prijeko potrebna te da
kasni pola stoljeća.
Popularno izdanje na oko 90 stranica sadrži oko 80 fotografija
devetorice autora i 20-ak ilustracija s Lackovićevim tekstualnim
prilozima, koji objašnjavaju kako i od čega nastaju sige, kako
dobivaju oblik i boju, kako brzo rastu.
Fotografije su snimljene većinom u hrvatskom krškom podzemlju, ali
ima i onih koje prikazuju strane špilje.
Sige nastaju u krškom podzemlju gdje se talože minerali vapnenac i
aragonit, otopljeni iz površinskih stijena, podsjetio je autor
Lacković.
Riječ siga potječe od latinske riječi "sigillum", koja znači "kipić",
a međunarodni je službeni naziv za sige "speleotem", što znači
"špiljski talog".
U svijetu je zabilježeno 38 različitih vrsta siga, od kojih knjiga
obrađuje polovicu, uglavnom prisutnih u hrvatskom krasu.
Boja siga ovisi o obližnjem izvoru mineralnih primjesa jer su sami
gradbeni minerali bezbojni. Žućkaste, narančaste i smećkaste dolaze od
humusnih kiselina koje su se procjeđivale s površine. Plava nastaje od
metalnih iona, a izrazito crvena i smeđa od oksida i hidroksida
željeza.
Brzina rasta siga ovisi o nizu uvjeta i različita je - od 0,05 do
6,07 milimetara na godinu - ali se smatra da u prosjeku rastu 1-2
milimetra na godinu, stoji u "Sigama".
U knjizi je prikazan i katalog zbirke siga Hrvatskoga prirodoslovnog
muzeja u Zagrebu, u kojemu je Lacković zaposlen.
Damir Lacković je i suautor znanstvenog teksta iz 1997., u kojemu je
opisana nova, prije nepoznata vrsta siga iz špilje u kamenolomu u
Tounju u Hrvatskoj. Njihov naziv je "podvodne (fraetičke) sige", a
sastoje se od vapnenačke kore koja ravnomjerno oblaže čitav prostor
špiljskog kanala.
(Hina) xiluc ysp