ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Trodnevni znanstveni simpozij o Platonu, koji će okupiti eminentne europske filozofe, održat će se u Zagrebu krajem idućeg tjedna, rečeno je u Udruzi za promicanje filozofije iz Zagreba.
ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Trodnevni znanstveni simpozij o
Platonu, koji će okupiti eminentne europske filozofe, održat će se u
Zagrebu krajem idućeg tjedna, rečeno je u Udruzi za promicanje
filozofije iz Zagreba.#L#
"Naša je želja pokušati Zagreb i Hrvatsku priključiti krugu središta
u kojem se intenzivno i stručno proučava Platona i antičku filozofiju
u Europi, i najvažnije pitanje je mjera, brzina i intenzitet toga
povezivanja", kazao je za Hinu predsjednik Udruge Damir Barbarić,
znanstveni savjetnik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i česti
predavač filozofije na europskim katedrama..
"Skup pripremamo dvije godine u suradnji s nekoliko filozofskih
središta u Europi i trebao bi nastaviti seriju skupova o Platonovoj
filozofiji koji su posljednih desetak godina održani u europskim
središtima, u Lichtensteinu, Pragu, Barceloni, i Ateni", rekao je
Barbarić.
Na skupu "Platon o dobru i pravednosti", koji počinje 4. ožujka,
sudjelovat će 25 izlagača, od kojih 17 iz osam europskih zemalja.
Službeni jezici su engleski, njemački i talijanski, a zbornik radova
sa skupa objavit će njemački izdavač.
Pokrovitelj simpozija je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
u suradnji s Maticom hrvatskom i Talijanskim kulturnim institutom u
Zagrebu.
Inače, zadnjih petnaestak godina došlo je do gotovo revolucionarnih
promjena u razumijevanju i tumačenju Platona, osobito s obzirom na
temeljnu tezu tzv. tibingenške škole o tzv. Platonovom nenapisanom
učenju, dodaje Barbarić.
U dijalogu s tim središtem bitno je modficirano shvaćanje Platona u
Europi.
Pri razumijevanju Platona naglasak je ponovo stavljen na dugo vremena
zapostavljeni metafizički aspekt i na nauk o prvim načelima koje je
Platon prema starim svjedočanstvima izlagao samo usmeno u krugu svoje
akademije, a u objavljenim djelima samo naznačavao upute za njih,
objašnjava Damir Barbarić.
Etičko-praktički i politički aspekti Platonove filozofije (ideja
dobra i pravednosti) u tom će se sklopu spoznati kao eminentno
metafizičko pitanje, i zbog toga pada novo svjetlo na praktičnu
filozofiju u Platona i u cijeloj antičkoj filozofiji, precizira
Barbarić.
Hrvatska filozofija vuče posljedice dugogodišnje marksističke
utemeljenosti i zato je pitanje povezivanja s europskom filozofijom
za nas važno pitanje.
Zadnjih pet godina u hrvatskoj je filozofiji zapažen pozitivan pomak,
ali nije adekvatno prepoznat. Održani su brojni simpoziji, napravljeni
prijevodi, izdanja, ojačana je sveučilišna pozicija filozofije i
pojavili su se novi časopisi, kaže Barbarić.
Unatoč te naše zatvorenosti, ne zaostajemo u usporedbi s Mađarskom,
Češkom i Poljskom, možda i prednjačimo, ocijenio je Barbarić.
Udruga za promicanje filozofije postoji dvije godine i pored niza
predavanja održala je dva veća simpozija (O umjetnosti, Varaždin
2002., i Schellingova filozofija mitologije, Zagreb 2003.). Također,
izdaje filozofski časopis Prolegomena, polugodišnjak koji je do sada
izišao u četiri broja.
(Hina) xiluc ysšh